Projekt Komunalnog poduzeća: Izdvojeno skupljanje otpada u domaćinstvu
Devet je mjeseci prošlo otkako križevačka domaćinstva imaju dvije kante: jednu za koristan otpad koji se može reciklirati i drugu za smeće. Komunalno je poduzeće time svrstalo Križevce u red malobrojnih gradova koji su po uzoru na europske zemlje započeli s odvajanjem korisnog otpada u domaćinstvu
Komunalno poduzeće Križevci u ožujku je svakome domaćinstvu dodijelilo još jednu kantu koja se od stare zelene kante razlikuje po narančastome poklopcu. Besplatna dodatna kanta namijenjena je skupljanju korisnog otpada koji se može reciklirati.
Iako neke europske zemlje odvajanje otpada u domaćinstvima provode već niz godina, u našoj je zemlji svega nekoliko gradova u kojima se to radi. Prije svega potrebno je ljude poučiti što se i kako može odvojiti i reciklirati, stoga su provedene brojne akcije. Među njima važno mjesto zauzimaju i predavanja za učenike, kojima je obuhvaćeno oko 3 400 učenika osnovnih i srednjih škola. Na jednome takvom predavanju koje je držala voditeljica sustava kvalitete i zaštite okoliša križevačkoga Komunalnoga poduzeća, dipl. ing. biologije Dijana Mijač-Dretar, bili su i učenici naše škole.
Budućnost je u recikliranju
Geslo Komunalnog poduzeća glasi: IZBJEGNI (odlaganje korisnog otpada na odlagalište), SMANJI (količinu otpada na odlagalištu) te ODVOJI (koristan opad).
Dok danas većina otpada završi na odlagalištu, u budućnosti, želimo li da ona bude svijetla, situacija mora biti obrnuta. Količine otpada stalno se povećavaju, od 1995. do 2007. godine količina odloženoga otpada na odlagališta popela se s milijun tona na milijun i sedamsto tisuća tona! Nastavimo li tako, doslovce ćemo se zatrpati smećem.
U Hrvatskoj 89 % onoga što se baci završi na odlagalištu, dok npr. u Austriji tamo ode svega 28,5 %, a ostalo se reciklira, spaljuje ili biološki obrađuje.
Kamo ide naše smeće
Koliko je ljudi prije ovoga projekta znalo, ili se barem zapitalo, kamo odlazi sadržaj naših kanta za smeće? Možda oni koji žive u Ulici Ivana Lepušića jer se u njoj nalazi odlagalište zvano „Ivančino brdo”, koje je tijekom prošle godine sanirano.
– Sanacija „Ivančinog brda” trajala je gotovo godinu dana. Najprije je na postojeće smeće stavljen izravnavajući sloj zemlje, na njega je presipan drenažni sloj za plinove (šljunak) te je postavljen bentonitni tepih. Uslijedili su geokompoziti za vodu i biofilteri. Biofilteri služe za pročišćivanje odlagališnih plinova (CO2 i metana) te njihovo puštanje u atmosferu. Na kraju smo naše brdašce zazelenili – objašnjava voditeljica Mijač-Dretar i dodaje šaljivo:
– Sad izgleda kao Teletubbies-brdo!
A koliko će dugo izgledati tako, ovisi o nama, stanovnicima grada i okolice.
Što je u našim kantama
Poznato je da otpad nije smeće i da ga se može preraditi i ponovno upotrijebiti. Ako znamo da je za proizvodnju 100 listova papira potrebno srušiti stablo visoko 2 m, potrošiti energiju 50 žarulja i 50 l vode te da se godišnje baca oko 500 tisuća tona starog papira, a istodobno se uvozi 300-400 tisuća tona starog papira, jasno je da se odvajanjem štiti priroda i štedi novac.
A što se može odvajati? U našim kantama, tvrde, nalazi se čak 80 % korisnog otpada: 30 % biootpada i 50 % ostalog otpada koji se može reciklirati. Tu spada metal, kojega ima malo (samo 2 %), 8 % plastike, 8 % stakla, 7 % kartona te 19 % papira.
Kanta s narančastim poklopcem
U Komunalnome poduzeću odlučili su ponuditi rješenje za tih 50 % korisnog otpada, odnosno nešto manje jer projekt ne obuhvaća odvajanje stakla zato što je ono vrlo lomljivo i to bi otežavalo razvrstavanje otpada. Staklo se i dalje može odlagati u spremnike zelene boje na nekoliko mjesta u gradu.
U kante i kontejnere s narančastim poklopcem stavlja se ambalaža od papira i kartona (novine, časopisi, papir, razglednice, kalendari, bilježnice, papirnate vrećice, kartonske kutije, kutije od zubne paste i čajeva, role toaletnoga papira, papirnatih ubrusa…), plastična ambalaža (boce od vode, sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženata, kozmetičkih proizvoda, PVC-folija, plastične vrećice...) , tetrapak ambalaža (mlijeko, sokovi...), metalna ambalaža (konzerve, limenke, metalni predmeti). Plastičnu, metalnu i tetrapak ambalažu potrebno je isprati, u njoj ne smije biti ostataka hrane.
– Ne očekujemo od ljudi da detaljno peru ambalažu, ali ju je potrebno isprati, inače se ostatak sadržaja iscijedi i uništi ostali otpad – ponavlja voditeljica Mijač-Dretar na česte telefonske upite korisnika.
Reciklažno dvorište
Sljedeća stanica skupljenog otpada reciklažno je dvorište u Cubincu, gdje se pomiješani otpad razvrstava. Otpad „putuje” na pomičnoj traci uz četiri velika spremnika, za papir, metal, tetrapak i plastiku. Za svaku vrstu otpada zadužen je jedan radnik i on ju izdvaja iz pomiješanog otpada i ubacuje u spremnik. Iz spremnika otpad izlazi stiješnjen, u obliku kocke i spreman je za put u tvornice koje se bave recikliranjem sirovina.
Rezultati projekta
Svaki je početak težak, ali su u Komunalnome poduzeći zadovoljni ishodom projekta tijekom prvih devet mjeseci. U tom je razdoblju sakupljeno ukupno 206 913 kg otpada. Najviše je bilo papirnate i kartonske ambalaže, čak 188 000 kg, tetrapak ambalaže bilo je manje, 5 438 kg, plastične ambalaže 5 590 kg, najlonskih je vrećica zbrinuto čak 6 110 kg, a najmanje je bilo metalne ambalaže, 1 775 kg. Izdvajanjem 188 000 kg papirnate i kartonske ambalaže spriječili smo sječu 3 760 mladih stabala te uštedjeli 7 520 000 l vode potrebnih za izradu novog papira.
Eko-patrola
Ipak, ne ide sve baš glatko, unatoč jasnim uputama koje je svako domaćinstvo dobilo o vrsti otpada koji ide u narančastu kantu, u njima se moglo naći doista svega i svačega.
– Uvijek će biti takvih ljudi, bez obzira i na na našu edukaciju i na letke. Mi smo spremni 100% zaživjeti projekt i vjerujemo da će zaživjeti, za četiri godine sigurno. Svjesni smo i trudimo se ljudima stalno ponavljati i odgovarati na pitanja – optimistična je voditeljica Mijač-Dretar. A pitanja svako-dnevno ima mnogo (čak i onih koja nemaju baš smisla ili veze sa zdravom logikom), ali uporni su u objašnjavanju. Čak je oformljena i posebna eko-patrola. Čine ju dvoje mladih ljudi koji petkom na info-pultu na glavnome gradskome trgu odgovaraju ljudima na pitanja o odvajanju otpada. Eko-patrola, također, prije odvoženja otpada kontrolira sadržaj kanta s narančastim poklopcem. Uoče li u kanti neželjeni sadržaj, na kantu će vam zalijepiti naljepnicu upozorenja.
Često je pitanje koje ljudi postavljaju hoće li se otpad odvoziti češće jer ga je više od smeća koje se odvozi svakoga tjedna.
– Reciklažni se otpad odvozi jednom mjesečno. Pregledavajući kante, zaključili smo da ljudi ne stisnu kutije, tetrapak ambalažu i ostalo, i to je u većini slučajeva razlog što im je kanta brzo puna. Ambalažu je potrebno stisnusti, a ako se radi o domaćinstvu u kojem se vrlo savjesno odvaja ili koje troši veće količine korisnog otpada, kod nas se može podići besplatna vreća. Vreću je dovoljno podići samo jednom, svaki sljedeći put pri odvožnji ostavit ćemo im novu – objašnjava voditeljica.
Vjerujemo, trebat će još dosta vremena da ljudi prihvate praksu odvajanja kao nešto normalno i samorazumljivo, no odgovoran odnos prema našem plavom planetu jedini je pravi put. Dajte svoj doprinos, odvajajte!
Napisao: Dino Davosir, 6. b
Fotografije: Komunalno poduzeće
