Zašto mi nitko ne želi poslati zadaću?

Jeste li ikada pitali prijatelje što je za zadaću, a niste dobili nikakav odgovor? Svi ponekad izostanu iz škole, zato gradivo i školski rad treba nadoknaditi, ali što ako vam nitko ne želi poslati informacije što se toga dana radilo u školi? S obzirom da često čujemo učenike da se žale na taj problem, odlučili smo napravili anketu te pitati učenike što misle o slanju informacija o školskom radu i zadaći.

Anketu smo osmislili i izradili u alatu Forms. Zamolili smo sve razrednike od 5. do 8. razreda da na satu razrednika proslijede učenicima poveznicu kako bi ispunili anketu. Anketu je ispunilo 203 učenika, i to: 43 učenika 5. razreda, 68 učenika 6. razreda, 59 učenika 7. razreda te 33 učenika 8. razreda. Evo koja su bila pitanja i kako su učenici odgovorili.

1. Jesi li ikada doživio/doživjela da ti nitko nije htio poslati informaciju o školskom radu i zadaći kad si izostao/izostala s nastave?

Na pitanje jesu li doživjeli da im nitko nije htio poslati informaciju o školskom radu i zadaći, više od polovice učenika odgovorilo je potvrdno. Točnije, čak 56.2 % učenika naše škole doživjelo je da im nitko nije htio poslati zadaću, dok njih 43.8 % to nije doživjelo. Takav smo odgovor i očekivali.

2. Koliko si najduže čekao/čekala da ti netko pošalje informaciju o školskom radu i zadaći?

Na pitanje koliko su učenici čekali da im se pošalje zadaća, najviše njih je odgovorilo da čekaju 1 do 3 dana (79.3 %), dok njih 11.8 % zadaću čeka 3 do 5 dana. Zadaću 5 do 7 dana čeka 2.5 % učenika, dok njih čak 6.4 % zadaću čeka više od 7 dana (što je zapravo besmisleno jer tada su već sigurno imali sljedeći sat iz toga predmeta).

3. Šalješ li ti informacije o školskom radu i zadaći kad te netko pita?

U sljedećem pitanju pitali smo učenike koliko oni sami šalju zadaću kad ih netko pita. Njih 50.7 % reklo je da zadaću šalje uvijek, dok njih 40.4 % zadaću šalje često. Rijetko zadaću šalje 5.4 % učenika, a 3.4 % učenika nikad ne šalje zadaću.

Zanimljivo je da više od 90 % učenika tvrdi da uvijek ili često šalju informaciju o školskom radu i zadaći, a njih također više od pola ne dobije zadaću. Time možemo zaključiti da se ovdje podatci ne slažu, odnosno da učenici imaju iskrivljenu sliku o sebi i svojoj sklonosti o pomaganju drugima.

4. Koji je tvoj razlog zašto ne možeš poslati informacije o školskom radu i zadaći?

Nakon toga pitali smo učenike koji su njihovi razlozi da ne mogu poslati informaciju o školskom radu i zadaći. Najčešći razlog zbog kojeg učenici ne mogu poslati zadaću jest količina obveza koje imaju  (37.4 %),  a čak 21.6 % učenika smatra da imaju loš rukopis pa misle da njihovi prijatelji neće moći pročitati što piše. Zanimljivo je da veliki broj učenika (30.5 %) ima neki drugi razlog – baš se pitamo koji bi to razlozi bili.

Oko 6 % učenika iskreno priznaje da im se ne da slati zadaće (4.4 %) ili  da zadaću ne želi poslati osobi koja im se ne sviđa (1.5 %).

5. Kako se osjećaš kad ti nitko ne pošalje zadaću?

Na pitanje kako se učenici osjećaju kad ne dobiju zadaću, najviše njih se boji da će dobiti minus i to 36.3 %, a 26 % njih boji se da će nešto važno propustiti. Približan je postotak onih koji se boje posljedice te onih kojima je važno vlastito obrazovanje i koji uče zbog znanja.

U manjem broju učenika javljaju se negativne emocije − 12.7 % osjeća ljutnju, a  14.8 % tugu. A uvijek ima onih kojima je svejedno hoće li dobiti zadaću ili ne  (10.3 %).

6. Što misliš da je najbolje rješenje tog problema? 

Sljedeće pitanje koje smo postavili učenicima bilo je ideja za najbolje rješenje za rješavanje tog problema. Čak 40.4 % učenika misli da bi učitelj/učiteljica trebali svaki tjedan odabrati nekog učenika, dok 32.5 % misli da bi u razredu zadaću trebali slati redari. Ideju da bi se zadaća trebala slati po abecednom redu učenika zastupa 7.9 % učenika.

Također, 19.2 % učenika odabrala je opciju ostalo, za koju su dobili mogućnost da sami upišu svoje ideje za rješavanje problema oko zadaća. Izdvajamo neke od zanimljivijih odgovora (malo smo ih pravopisno uredili):

Trebalo bi razgovarati o tome tko ima više obaveza, a tko manje, da učenici koji imaju manje obaveza šalju zadaću. A takvi učenici baš ne šalju zato što im se ne da, na mobitelu su 10 sati dnevno i ne mogu izdvojiti 5 minuta da pošalju, živa istina!

 

Učiteljica bi trebala odabrati učenike, ali samo na jedan dan.

 

Neka šalje onaj tko nema obaveza, ima dobar rukopis i ima vremena poslati!

 

Neka mi pošalje onaj koji je slobodan, a ne da nitko ne šalje i misli da će ostali poslati.

 

Da osoba s lijepim rukopisom šalje zadaću.

 

Svaki tjedan drugi redar. Redarov posao je brisanje ploče, provjera oko koša, dijeljenje listova i slanje zadaća.

 

Neka se i drugi pobrinu da pošalju zadaću jer nije teško napraviti klik i poslao si zadaću. Je l’ toliko teško poslati nekome zadaću?🤔🤓🤷

 

Nemam rješenje za moj problem.

 

Mislim da je rješenje problema da treba biti malo strpljiv.

 

Da budemo više odgovorni.

 

Ako imaš najboljeg prijatelja, on će ti uvijek poslati zadaću i nitko ti drugi ne treba.

 

Ne bum mu poslal zadaću dok bu on trebal. Druže, snađi se! 🤣

Zaključak koji se može izvesti iz našeg istraživanja jest da problem s neslanjem informacija zaista postoji. Odgovori koje su dali naši učenici također pokazuju da smo mi ljudi često prema sebi blaži nego prema drugima, od drugih očekujemo poštovanje i pomoć, iako se sami tako ne odnosimo prema ljudima koji nas okružuju.

Na kraju želimo poručiti kako bismo uvijek trebali pronaći vremena za prijatelje s kojima dijelimo učionicu i pomoći im kad zatraže informacije o školskom radu i zadaći. Svi bismo voljeli da i nama drugi pomognu kad ih trebamo, zar ne? Pa ako se svi počnemo ponašati onako kako bismo željeli da se drugi prema nama ponašaju, svijet će postati ljepše mjesto!

Tekst i grafikoni: Klara Mihalić, 7. r.