Dva glagoljička bisera u našem gradu

Kao dio proslave desete obljetnice djelovanja Križevačkih glagoljaša organiziran je posjet knjižnici Križevačke eparhije kako bi sudionici proslave imali priliku vidjeti dvije glagoljičke knjige koje se čuvaju u toj grkokatoličkoj riznici

Missal rimskij iz 1741.

Knjižnica Križevačke eparhije svoju povijest računa od 1611. kad je osnovana grkokatolička biskupija u Marči (u blizini Kloštar-Ivanića), čime je stvorena grkokatolička zajednica u Hrvatskoj. Papa Pio VI.  i carica Marija Terezija 1777.  kao nasljednicu Marčanske biskupije osnovali su u Križevačku biskupiju te je knjižnica preseljena na prvi kat biskupske rezidencije, gdje se nalazi i danas. Sa svojih četiristo godina postojanja uvrštava se među najstarije knjižnice u Hrvatskoj.

Knjižnicu su stoljećima stvarali njezini vlasnici – biskupi te mnogi svećenici koji su joj poklanjali svoje privatne zbirke. Danas se u njoj pod budnim okom sestara bazilijanki i knjižničarke Željke Hrlec čuva se 10 667 djela (crkvenih i teoloških, filozofskih, pravnih, prirodoslovnih, povijesnih, književnih te brojnih rječnika i enciklopedija). Osobita je vrijednost stara i rijetka građa iz razdoblja od 15. do 19. stoljeća, kao i zbirka rukopisa, zemljopisnih karata i nota. Knjige su pisane na desetak svjetskih jezika (latinskom, grčkom, hebrejskom, staroslavenskom, njemačkom, mađarskom, talijanskom, francuskom, poljskom, hrvatskom) i različitim pismima (latinicom, grčkim pismom, hebrejskim pismom, staroslavenskom ćirilicom, glagoljicom, novijom ćirilicom, goticom).

Najvredniji je primjerak u knjižnici prelijep rukopis iz 1433., Scriptum pontificale, biskupski obrednik ili pontifikal. Rukopis je na latinskom jeziku, pisan na listovima pergamene u crvenoj i crnoj boji. Osim tog rukopisa, knjižnica posjeduje i tri inkunabule (knjige tiskane u samim početcima tiskarstva, između 1455. i 1500.): Glosa Psalterii Johanisa de Turrecremate  iz 1480., Pommerium, sermonum de tempore iz 1489. te De institutis cenobiorum Johannesa Cassianusa iz 1495.

Glagoljičke knjige istočnoslavenske redakcije

U knjižnici Križevačke eparhije čuvaju se i dvije glagoljske knjige.

Starija je knjiga Časoslov rimskij slovinskim ezikom poveleniem s.g.n. Innokentie papi i. [i.e. X.] vidan / Breviarivm Romanvm Slavonico idiomate iussu s.d.n. Innocentii pp. X. editvm izdan u Rimu  1648. Priredio ga je Rafael Levaković, hrvatski crkveni pisac i povjesničar, franjevac koji je djelovao u službi Kongregacije za širenje vjere. Rađen je po uzoru na rusko-slavensku (ukrajinsku) grafiju i jezik te je postao uzorak rusko-hrvatske redakcije crkvenoga jezika u Hrvata. Takvi rusificirani glagoljski tekstovi održali su se sve do druge polovice 19. stoljeća. Smatra se da je to što je izvorni hrvatski crkvenoslavenski jezik preoblikovan prema normama istočnoslavenskih (ukrajinskih) gramatika crkvenoslavenskoga jezika,  pospješilo propadanje i potiskivanje glagoljičnog pisma.

Knjiga je prilično oštećena i u lošem stanju, nedostaju zlatne kopče kojima se nekad zatvarao te je nestručno restaurirana na pojedinim dijelovima. Brevijar je tiskan dvobojno, crno i crveno.

Psaltir u Časoslovu iz 1648.

Rafael Levaković nije bio zadovoljan zahtjevom da se hrvatski glagoljski tekstovi prilagode istočnoslavenskim jezičnim normama. Zapisao je na jednoj stranici: Az’ sotvorih’ jako poveljeno mi bist’, a udobnije bješe mnje obćim’ jazikom našim’ pisati. (Ja stvorih kako mi bijaše rečeno, ali bilo bi mi draže općim našim jezikom pisati.)

List u Brevijaru na kojemu Rafael Levaković izražava nezadovoljstvo zbog papina naloga da se hrvatske knjige rusificiraju.

Nestručna restauracija brevijara

Druga  je knjiga Missale Romanum slavonico idiomate jussu  SS. D. N. Papae Urbani Octavi editum / Missal rimskiĵ slavenskim jazikom poveleniem p.g.n. papi Urbana Osmago izdan u Rimu 1741. Radi se o misalu koji je priredio zadarski nadbiskup Matej Karaman, koji je misal jezično rusificirao jer je držao da bi staroslavenski jezik ruske (istočnoslavenske) redakcije trebao biti književni jezik južnih Slavena.

Misal ima dvostupačni tekst otisnut crnom i crvenom bojom te kožne korice. Na naslovnoj stranici jest zapis „Ex libris Bibliotheca Diaeceseos Crisiensis” (vlasništvo knjižnice Križevačke eparhije), a na drugoj strani korica potpis „Ad usum Constantini Stanich” (na korištenje Konstantinu Staniću, grkokatoličkom biskupu koji je stolovao 1815. – 1830.).

Naslovnica misala

U misalu su vrlo lijepe stranice s notama, takozvanim neumama.

Stranice s notnim zapisima

Ovaj je misal jedina glagoljska knjiga čije su slike rađene tehnikom gravura na mjedi. Ilustracije i ukrasi imaju izrazitu umjetničku vrijednost, po grafičkoj opremi ova je knjiga najljepše izdanje iz razdoblja 17. i 18. stoljeća.

Ilustracija Isusova iščekivanja muke u Getsemanskom vrtu

Tekst i fotografije: Martina Valec-Rebić, prof.