Brada kao Modecova
Čini li se i vama da je Ljudevit Modec izgledao vrlo ozbiljno sa svojom bradom? Većina je učitelja u 19. stoljeću nosila bradu, svjedoče to stare fotografije. Ta nas je činjenica potakla na razmišljanje o bradi kao modnome detalju te na istraživanje o razlozima zbog kojih muškarci nose bradu u današnje vrijeme.
U središtu grada tražili smo muškarce s bradom. Najprije smo ih pitali znaju li tko je na slici (Ljudevit Modec), a zatim o razlozima zašto nose bradu.
Proučavajući Ljudevita Modeca, učitelja i pedagoga po kojemu je naša škola dobila ime, zamijetili smo njegovu dugačku i uređenu bradu koja mu daje ozbiljan izgled. No, Modec u tome nije bio usamljen. Brada je bila vrlo popularna u 19. stoljeću. Mnogi su profesori, književnici, liječnici, odvjetnici nosili bradu kao znak muževnosti i mudrosti. Vidljivo je to na starim fotografija, naprimjer na fotografiji osnivača Hrvatskoga književno-pedagoškoga zbora, udruženja učitelja iz Modecova vremena.
Osnivači Hrvatskog književno-pedagoškoga zbora, udruženja učitelja. Od 12 muškaraca samo jedan nema bradu. Modec je šesti slijeva u drugom redu.
Brada tijekom povijesti
Brad se u prošlosti nosila kao znak zrelosti, muževnosti. Bila je znak odrastanja i pretvaranja mladića u odraslog muškarca.
Brada je mogla biti i izraz dostojanstva. Rezala se kao kazna za muškarce koji je nisu bili dostojni nositi zbog svojih postupaka koje se napravili. Brada se brijala i u razdoblju žalovanja za pokojnikom.
U pretpovijesno doba muškarci su bradu nosili iz tri razloga: štitila je od hladnoće, štitila je od ozljeda i djelovala je moćno i zastrašujuće. U starih naroda brada je bila znak zrelosti, muževnosti, dostojanstva. Nosili su ih Asirci, Babilonci, Perzijanci, Židovi. Egipćani su brijali brade, no kasnije su pod židovskim utjecajem stavljali umjetne. U Grčkoj se brada nosila do doba Aleksandra III. Velikoga, a u Rimu se brijanje uobičajilo u 3. st. pr. Kr. Rimljani su imali i prve javne brijačnice.
U srednjem vijeku brada se pretežno nosila u Bizantu. U 15. stoljeću većina je muškaraca bila obrijana, dok je u 16. i 17. stoljeću brada opet u modi. U 18. st. francuska moda traži obrijano lice, no u 19. st. ponovno se nose brade. Tijekom 20. st. brada se brijala u svim zemljama zapadne civilizacije, a danas puštanje brade ponovno postaje čestom pojavom, osobito kod mladih ljudi.
Brade u drevnih naroda
Poznati bradati Križevčani
Zanimljivo je da je i više poznatih i uglednih Križevčana 19. stoljeća nosilo bradu. To su Antun Nemčić, Albert Štriga, Fran Gundrum i Franjo Marković.
Antun Nemčić bio je književnik, rođen 14. siječnja 1813. Završio je studij prava u Zagrebu. Radio je kao odvjetnički pripravnik, bilježnik i kotarski sudac. Dio života proveo je i u Križevcima, gdje je i umro 5. rujna 1849.
Alberto Ognjen Štriga rođen je u Križevcima 1821., a umro u Zagrebu 1897. Osnovnu školu pohađao je u Križevcima, a srednju u Zagrebu i Velikoj Kaniži. Bio je operni pjevač gdje je vrhunac svoje karijere postigao glumeći u hrvatskoj prvoj operi Ljubav i zloba. Štriga je u vrijeme Ilirskog preporoda otkrivao umjetničke talente i poticao ih na kreativnost. Glazbena škola u Križevcima dobila je ime po njemu.
Fran Gundrum bio je liječnik i kulturni djelatnik. Ističe se kao zdravstveni prosvjetitelj, promicao je higijenski način življenja. Gundrum se protivio pušenju i alkoholizmu. Radio je kao gradski fizik u Brodu na Savi, potom u različitim mjestima u Bugarskoj, a od 1894. do kraja života kao gradski fizik i ravnatelj bolnice u Križevcima.
Franjo Marković bio je književnik i filozof. Završio je studij klasične filologije, slavistike i filozofije u Beču. Kratko je radio u gimnazijama u Osijeku i Zagrebu. Zbog političkih razloga napustio je službu te 1870. otišao u Beč, gdje je 1872. doktorirao iz područja estetike. Bio je profesor filozofije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Po njemu je ime dobila križevačka gradska knjižnica.
Brade u književnosti
Brada se spominje i u mnogim pričama i književnim djelima. Navest ćemo dva poznatija primjera: prvi je priča iz Biblije o Samsonu, a drugi dramsko djelo Novela od Stanca slavnog književnika Marina Držića iz razdoblja starije hrvatske književnosti.
U priči o Samsonu Bog je tome junaku dao veliku snagu da pomogne židovskom narodu u borbi protiv neprijatelja. Njegova duga kosa i brada davale su mu veliku snagu, pa je mogao lako i brzo ukrotiti lava ili savladati cijelu vojsku neprijatelja golim rukama. Međutim, kada mu je lijepa i zavodljiva Dalila odrezala dugu kosu i bradu, izgubio je svoju snagu. Mučitelji su ga oslijepili i prisilili na težak posao. Za osvetu golim je rukama srušio filistejski hram, čijim je rušenjem poginulo mnogo Filistejaca, a među njima i on sam.
U komediji Novela od Stanca stari je seljak došao grad prodavati svoje proizvode za vrijeme karnevala. Kod kuće ima mladu ženu i za nju bi htio biti mlađi. U gradu ga skupina mladića, bolje rečeno mangupa, izigra i ismije. Kažu mu da će ga vile pomladiti, a zapravo mu odrežu bradu. Stanac ostaje postiđen i prevaren.
Muškarci s bradom danas
A kakvo značenje brade imaju danas? Kako bismo saznali što suvremeni muškarci misle o bradama, kako ih njeguju i zašto ih nose, razgovarali smo s četiri muškaraca. Prvi nam je sugovornik bio naš ravnatelj Tomislav Bogdanović, drugi je bio gost u našoj školi – pjevač Marko Antolković, a na ulicama našega grada pronašli smo još dvojicu dobrovoljaca koji su htjeli stati pred naš fotoaparat.
Tomislav Bogdanović
ravnatelj, profesor povijesti
Nosim bradu od prve godine studija, pustio sam brkove i bradu iz fore i tako je to ostalo. Nisam je dugo dirao, sad me već strah obrijati se, ne bih sam sebe prepoznao. Mislim da bradu nije teško održavati, važna je osobna higijena. Kod brijanja mi se javlja alergijska reakcija pa brijanju nisam toliko sklon, to je još jedan od razloga zašto nosim bradu. Mislim da je bradu lakše održavati nego brijati se svaki dan. Nemam neku posebnu rutinu.
Marko Antolković
operni pjevač
Kad mi je krenula rasti brada, meni je to je bilo fora, kao i većini dječaka. U početku sam dobivao savjete da se ne počinjem brijati jer će mi brada još jače rasti. To naravno ne funkcionira, kad brada počne rasti, to je prirodni proces i nije zaustavljiv, tako sam ipak odlučio pustiti bradu. Povremeno se obrijem, ali sad već dulje vrijeme nosim bradu. Iako se brada vratila u modu, ja ne nosim bradu zbog trendova, nego si izgledam ljepše i ozbiljnije. Bradu njegujem jednom mjesečno kod frizera. A i svojoj ženi sam zgodniji s bradom.
Tomislav Belušić
glavni urednik Televizije Križevci
Nosim bradu zbog nedostatka vremena za brijanje. Ne nosim bradu stalno, pustim je da raste pa ju obrijem jednom mjesečno. Nemam neku posebnu rutinu za održavanje brade jer ju ne pustim da izraste prevelika. Ne znam zašto su muškarci nekad nosili brade, meni muškarci s bradom ne djeluje ni muževniji ni ljepši. Mislim da žene vole muškarce s bradom.
Goran Radić
vozač
Bradu sam počeo puštati 2018. zbog svoje tadašnje djevojke, sada supruge, jer je htjela vidjeti kako će mi stajati. S obzirom da se i meni i njoj svidjelo kako mi stoji, nastavio sam ju nositi. Srećom, moja brada ne zahtjeva puno brige tako da je svakodnevno šamponiranje i sušenje uz povremeno stiliziranje kremom dovoljno za uredan izgled. Šišanje brade odrađujem u frizerskom salonu zajedno sa šišanjem kose. Za posebne prilike nosim kraću bradu, dok je veći dio godine ostavim dužu.
Riječ frizera za kraj
Da bi naše istraživanje bilo potpuno, uputili smo se i do muškog frizera kako bismo od stručnjaka saznali pojedinosti o njezi brade. Zanimalo nas je i koliko Križevčana nosi bradu. Na sva je naša pitanja srdačno odgovorio vlasnik salona za muškarce u Ulici Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Mato Mojčec.
– O bradi se svakako treba posebno brinuti. Onaj tko ima dugačku bradu, redovito bi je trebao podšišavati, tj. uređivati kod berbera, ali također i kod kuće češljati. Za bradu postoje i posebni šamponi i kreme. Što se tiče broja ljudi koji nose bradu, rekao bih je to otprilike 2 % starijeg stanovništva i 15 % mlađeg. – saznali smo od gospodina Mojčeca.
Neka istraživanja kazuju da brada štiti od štetnih sunčanih zraka pa koža duže izgleda mlado. Također, brijanje može uzrokovati sitne posjekotine kroz koje lako u kožu ulaze virusi i bakterije, pa se puštanjem brade može izbjeći i taj problem. A jesu li muškarci s bradama muževniji, privlačniji, ozbiljniji, opasniji ili nešto peto – prosudite sami.
Frizerski salon za muškarce g. Mate Mojčeca
Tekst: Klara Mihalić, 7. r.
Fotografije: Janja Karlovčec, 6. r.; Klara Mihalić, 7. r.; MVR