Zanimljiv i rijedak hobi Tome Mihalića

Svatko ima neki hobi, neku zanimaciju koja ga veseli. U našoj školi učenici se bave sportom, glazbom i mnogim drugim stvarima. No jedan se učenik ističe jer je svoje slobodno vrijeme posvetio numizmatici. Upoznajte Tomu Mihalića!

Toma uz svoju zbirku novčića

Toma mirno sjedi na podu s povećalom u rukama, proučava novčić i pažljivo ga stavlja u album u kojem čuva svoju zbirku. Tata mu donosi još novčića koje treba pregledati i razvrstati. Cijela obitelj sudjeluje u procesu. Toma se bavi numizmatikom.

Numizmatika je disciplina koja proučava nastanak, izradu, razvoj i uporabu novca. Bavi se i povijesnim i umjetničkim značajkama novca, njegovom ekonomskom vrijednošću i kupovnom moći, zakonodavnim uredbama vezanim uz kovanje novca te jezikom koji se koristi na novčanicama i kovanicama. Osim kovanog novca, u numizmatiku spadaju i medalje, kontornijati (rimske brončane medalje slične novcu iz 4. – 5. st.), odličja, plakete, značke, žetoni te papirni novac i slični predmeti.

Toma je novčiće počeo skupljati kada su u Hrvatsku uvedeni euri. Na početku je skupljao novčiće od jednog i dva eura, no ubrzo je odustao od jednog eura te sve uložio u novčiće od dva eura.

– Novčiće uglavnom dobijem tako da odem u trgovinu i zamijenim deset eura u kovanice od dva eura. Prijatelji i obitelj mi katkad donesu kovanicu kad im ostane od kupnje. Kad mi netko drugi pronađe novčić, otkupim ga, tj. isplatim iznos. – objašnjava nam Toma.

 Na razvrstavanje potroši oko dva i pol sata tjedno. Uključena je cijela njegova obitelj, tata i stric mu pomažu pronaći novčiće, dok mu sestra i mama pomažu razvrstati novčiće u albume.

– Ovaj hobi nas je zbližio kao obitelj, više se družimo i provodimo puno više vremena zajedno. – otkrio je Toma.

Jedan od Tominih albuma

Prigodni i redovni novčići

Toma skuplja novčiće već dvije godine i ima ih oko 480 različitih. Dijele se u dvije kategorije, a to su redovni i prigodni novčići. Redovni su novčići oni koje svaka zemlja izdaje svake godine. Na njima se uvijek nalazi ista slika, samo je drugačija godina. Neke zemlje znaju promijeniti izgled u nekom detalju ili malo moderniziraju izgled novčića. Prigodni su novčići oni koje svaka zemlja može izdati povodom neke obljetnice, događaja ili spomena na neki događaj ili neku osobu.

– Prigodni novčići su jedinstveni. Na primjer, u vrijeme korone Italija je izdala novčić na kojem su bili znanstvenici s maskama i napisano je hvala na talijanskom. Ove godine Hrvatska je izbacila prigodni novčić s motivom Varaždinske tvrđave i Marka Marulića. – objašnjava Toma govoreći o novim izdanjima.

Toma se koristi knjigom koju mu je tata kupio, u kojoj pišu detalji o svakom novčiću. Mama je naručila albume s džepićima u koje pohranjuje novčiće, a opremu upotpunjuje i povećalo kako bi bolje vidio sitne detalje na svakoj kovanici. Za sad ima četiri albuma, dva s redovnim i dva s prigodnim novčićima. Najviše redovnih novčića ima iz Njemačke, a najmanje iz Latvije, iz Vatikana nema ni jedan jer su izuzetno rijetki, nisu u optjecaju, a mogu se jedino kupiti od kolekcionara ili u Vatikanu.

– Njemački novčići su zanimljivi, oni svoje novčiće označuju slovima A, D, F, G i J. Zbog toga imam najviše njemačkih redovnih novčića, za svaku godinu pet novčića. Njemačka je počela izdavati eure od 2004. U nekim godinama uopće nije proizvodila novčiće, pretpostavljam da su imali već dovoljno u optjecaju. –  objasnio nam je Toma.

Tomina oprema

Rijetki novčići vrlo su skupi

Najrjeđi novčići su oni koje su zemlje izdale u ograničenim količinama, poput manjih država kao što su Monako, Luksemburg i Vatikan. Takvi novčići često dolaze s višom cijenom jer se izdaju samo u malim serijama i uglavnom su dostupni kod kolekcionara.

– Neki od rijetkih novčića koje imam jesu oni iz serija, to su novčići koji se kupuju na jednoj kartici sa svim redovnim kovanicama te godine, znači novčići od eura i centi. Imam nekoliko novčića iz serija, ali nisam ih kupio nego pronašao. –  ispričao nam je Toma.

Novčići iz Estonije i Manaka

Vrijednost novčića, objašnjava dalje Toma, ovisi o tome koliko ih zemlja izda. Neki novčići izdaju se samo u setovima, a to može značiti da su puno rjeđi od ostalih.

– Novčiće možete kupiti u bankama, ali to nije uvijek jednostavno. Možda u Njemačkoj ima veći izbor. U Hrvatskoj su specifični novčići, poput onog s Markom Marulićem, bili dostupni u Fini. – dodaje Toma.

Kovanice se mogu kupiti i na internetu, ali Toma se u takvu kupovinu ne upušta. Kako kaže, previše je tu prevara i lažnih informacija.

– Mogli bi me prevariti s cijenom ili poslati lažan novčić. Na nekim se stranicama mogu naći novčići s cijenama koje su očito prevelike, tako žele privući naivne ljude da ih kupe. – objasnio nam je pokazujući neke od novčića iz svoje kolekcije.

Oprez, krivotvorina

Dok skuplja redovne i prigodne novčiće, Toma nailazi i na krivotvorene. Kad mu je tata jednom donio novčiće, Toma je proučavao njemački novčić od dva eura iz 2009. godine. Shvatio je da u knjizi ne postoji takav novčić jer Njemačka te godine redovni novčić nije proizvela. Bolje je pogledao te uočio neke mane na novčiću, na rubu nisu bile otisnute riječi niti je imao nazubljen rub. Orao je bio čudnog oblika s neravnim crtama krila i mogle su se primijetiti neke greške. 

– Krivotvoren novčić možete prepoznati po nekim detaljima, koji se uoče kad se pažljivo promatra. Prvo gledajte rub, većina krivotvoritelja ne obraća pažnju na to, kao ni ljudi. Ljudi koji se ne bave numizmatikom neće povećalom gledati novčić na blagajni. Drugo, možete gledati godinu, nekad se brojke i ne otisnu pa izgleda kao da je samo sjena brojke. Greške se mogu vidjeti i na poziciji slova, brojeva i slično, nekad je sve ukoso. I još jedna stvar, krivotvoreni novčići malčice su teži. –  tumači Toma s uzbuđenjem.

Kopija i original

Veselje kad se pronađe nešto novo

Toma se prisjeća jednog sretnog događaja o pronalasku novčića. Kad mu je jednom prilikom tata donio neke novčiće, iznenadilo ih je što su pronašli.

 – Moj je tata zapamtio da većinom zgrade na novčićima znače da su njemački prigodni, pa je tako razvrstao sve zgrade na jednu hrpu. Kad je kasnije sestra gledala zgrade, iznenađeno je uzviknula: ‘Pa to nije njemački novčić! To je hrvatski prigodni s tvrđavom iz Varaždina!’ To nam je puno značilo jer, nažalost, nismo uspjeli na vrijeme kupiti taj novčić u banci par dana prije. –  veselo je ispričao Toma.

Objasnio nam je da je netko vjerojatno slučajno iskoristio taj novčić u kupnji, druga je mogućnost da je i ta serija puštena u optjecaj. Taj je događaj jako razveselio njega i njegovu obitelj.

Novčići s likom Marka Marulića i Varaždinskom tvrđavom

Numizmatika spaja ljude

Toma ima nekoliko kolega iz škole koji također skupljaju novčiće, no ima i nekog izvan Hrvatske.

Jednog dana kad je Tomin tata radio na poslu, na njegovu je benzinsku došao vozač kamiona iz Estonije. Upitao ga je ima li možda kakvih novčića od dva eura. Kert, kako se predstavio, nažalost nije imao ništa, no razmijenili su brojeve. Nakon par tjedana stigao je paket. Kert je poslao nekoliko estonskih novčića i neke suvenire.

– Pošiljka nas je jako iznenadila, nemamo baš priliku nabaviti novčiće iz Estonije pa smo nadopunili zbirku. Prije par dana napisali smo mu pismo zahvale uz koju smo poslali novce i suvenire iz Križevaca. Nadamo se da će paket stići na odredište. –  zaključio je Toma.

Toma je baveći se numizmatikom stvorio ne samo vrijednu zbirku novčića već i snažnu povezanost s obitelji i prijateljima jer je sakupljanje postalo zajednička aktivnost koja ih dodatno zbližava.

Tekst: Janja Karlovčec, 7. r.; Klara Mihalić, 8. r.
Fotografije: Klara Mihalić, 8. r.