Po kome se zovu hrvatske škole
Škole se najčešće zovu po ljudima koji su poznati u cijeloj državi, ali ima slučajeva kao što je naš, da se škola zove po čovjeku koji je manje poznat široj javnosti. Obično kad kažemo ime naše škole, ljudi pitaju tko je bio taj Ljudevit Modec. Ta nas je činjenica potaknula da istražimo po kome su hrvatske škole dobile imena.
Književnici
Književnici su zauzeli prvo mjesto. Čak 96 škola nosi ime nekog književnika.
Najpopularniji književnik je Vladimir Nazor. Čak 29 škola nosi ime Vladimira Nazora, a to su škole u sljedećim mjestima: Pisarovina, Sveti Ilija, Trenkovo, Slavonski Brod, Adžamovci, Neviđane, Đakovo, Čepin, Komletinci, Budinščina, Topusko, Virovitica, Daruvar, Nova Bukovica, Feričanci, Vinkovci, Postira, Vrsar, Pribislavec, Zagreb, Krnica, Rovinj, Škabrnja, Crikvenica, Križevci, Duga Resa, Ploče, Pazin i Potpićan. Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na otoku Braču. Pisao je pjesme, epove i prozu, a učenicima je poznat i po priči Voda. Preminuo je 19. lipnja 1949.
Drugo mjesto zauzeo je Ivan Goran Kovačić. Četrnaest škola u Hrvatskoj nosi njegovo ime: u Gori, Zdencima, Velikoj, Slavonskom Brodu, Đakovu, Purgariji Čepić, Delnicama, Starom Petrovom Selu, Vinkovcima, Cisti Velikoj, Zagrebu, Lukaču, Pleškovcu i Vrbovskom. Ivan Goran Kovačić je bio poznati hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i prevoditelj. Rođen je u Lukovdolu u Gorskom kotaru 21. ožujka 1913. Njegovo najpoznatije djelo je proturatna poema Jama, koju je napisao tijekom Drugoga svjetskog rata. Potkraj 1942. s prijateljem Vladimirom Nazorom otišao je u partizane. Ubili su ga četnici u srpnju 1943.
Treće najzastupljenije ime je Ivana Brlić-Mažuranić. Osam škola nosi njezino ime, a to su škola u Strizivojni, Slavonskom Brodu, Ogulinu, Koški, Prigorju Brdovečkom, Orahovici, Andrijaševcima i Virovitici. Rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. i smatra se jednom od najznačajnijih hrvatskih spisateljica za djecu. Unuka je slavnog bana Ivana Mažuranića. Najpoznatija su joj djela roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića i zbirka bajki Priče iz davnine. Četiri je puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana je, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Od ostalih književnika nabrojit ćemo još one čije ime nosi više škola:
sedam je škola koje nose ime Antuna Mihanovića (Klanjec, Osijek, Zagreb, Drniš, Petrovsko, Slavonski Brod, Batrina), Josipa Kozarca (Lipovljani, Slatina, Semeljci, Vinkovci, Josipovac Punitovački, Kruševica, Soljani) i Mate Lovraka (Kutina, Veliki Grđevac, Vladislavci, Županja, Zagreb, Petrinja, Nova Gradiška);
pet škola nosi ime po Antunu Gustavu Matošu (Novalja, Vinkovci, Tovarnik, Čačinci, Zagreb);
četiri škole zovu se po Augustu Cesarcu (Špišić Bukovica, Ivankovo, Zagreb, Krapina), Dragutinu Tadijanoviću (Slavonski Brod, Vukovar, Zagreb, Petrinja), Grigoru Vitezu (Osijek, Zagreb, Poljana, Sveti Ivan Žabno), Ivanu Mažuraniću (Novi Vinodolski, Vinkovci, Obrovac Sinjski, Zagreb), Silviju Strahimiru Kranjčeviću (Zagreb, Lovreć, Senj, Levanjska Varoš) i Tinu Ujeviću (Osijek, Krivodol, Šibenik, Zagreb);
tri škole nose ime Ane Katarine Zrinske (Hrvatska Kostajnica, Krnjak, Retkovci), Ante Kovačića (Marija Gorica, Zlatar, Zagreb), Eugena Kumičića (Rijeka, Velika Gorica, Slatina), Augusta Šenoe (Osijek, Gundinci, Zagreb), Dobriše Cesarića (Požega, Osijek, Zagreb), Ksavera Šandora Gjalskog (Donja Zelina, Zabok, Zagreb), Petra Zoranića (Nin, Stankovci, Jasenice) i Petra Preradovića (Pitomača, Zadar, Zagreb);
dvije škole zovu se po Augustu Harambašiću (Donji Miholjac, Zagreb), Dragutinu Domjaniću (Sveti Ivan Zelina, Zagreb), Gustavu Krklecu (Maruševec, Zagreb), Ivanu Gunduliću (Dubrovnik, Zagreb), Mariji Jurić Zagorki (Vrbovec, Zagreb), Marinu Držiću (Dubrovnik, Zagreb), Matiji Antunu Rel(j)koviću (Davor, Cerna), Miroslavu Krleži (Čepin, Zagreb), Slavku Kolaru (Kravarsko, Hercegovac) i Viktoru Caru Eminu (Donji Andrijevci, Lovran).
Političari i vladari
Imena političara i vladara također su česta u nazivima škola. Trideset i šest škola dobilo je ime upravo po njima.
Najčešće je ime Stjepana Radića, hrvatskog političara, književnika, prevoditelja i publicista, čije ime nosi osam škola (Božjakovina, Imotski, Tijarica, Oprisavci, Metković, Brestovec Orehovički, Čaglin, Bibinje).
Po vođi seoske bune 1573. godine, Matiji Gupcu, nazvano je sedam škola: u Čemincu, Piškorevcu, Magadenovcu, Jarminu, Cerniku, Gornjoj Stubici i Zagrebu.
Treće mjesto zauzimaju Ante Starčević, hrvatski političar kojega se naziva Ocem domovine, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman te vođa hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit Gaj. Po njima se zove šest škola. Škole Ante Starčevića nalaze se u Lepoglavi, Rešetarima, Dicmu, Viljevu, Klancu i Zagrebu; škole Franje Tuđmana u Korenici, Kninu, Breli, Ličkom Osiku, Belom Manastiru i Šarengradu; a škole Ljudevita Gaja u Lužanima, Mihovljanu, Krapini, Zaprešiću, Osijeku i Novoj Gradiški.
Četiri škole zovu se po banu, vojskovođi i pjesniku Petru Zrinskome (Zagreb, Jalžabet, Čabar, Šenkovec) i još dvije nose skupno ime Zrinski (Nuštar), tj. Zrinski i Frankopani (Otočac). Također četiri škole nose ime po njegovu šurjaku Franu Krsti Frankopanu, s kojim je pogubljen u Bečkom Novom Mjestu 1671. zbog pobune protiv bečkoga dvora (Krk, Brod na Kupi, Osijek, Zagreb).
Tri škole nose ime Ivana Kukuljevića Sakcinskog, političara koji je održao prvi govor u saboru na hrvatskom jeziku (Belišće, Ivanec, Sisak), Josipa Jurja Strossmayera, biskupa, političara, utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija (Đurđenovac, Trnava, Zagreb), kralja Tomislava, prvog hrvatskog vladara koji je koristio naslov kralja (Udbina, Našice, Zagreb) te kralja Zvonimira, jednog od najuspješnijih vladara ranosrednjovjekovne Hrvatske, čije se ime spominje na slavnoj Bašćanskoj ploči (Solin, Seget Donji).
Dvije škole nose ime grofa Janka Draškovića, hrvatskog preporoditelja i prvog predsjednika Matice hrvatske (Klenovnik, Zagreb) i Eugena Kvaternika, vođe narodnog ustanka u Rakovici 1871. godine (Velika Gorica, Rakovica).
Učitelji
Po učiteljima, učiteljicama, pedagozima i ravnateljima škola nazvane su 34 škole. Dva su nadaleko poznata pedagoga po kojima se zovu čak četiri škole u Hrvatskoj, to su Ivan Filipović i Davorin Trstenjak.
Po Ivanu Filipoviću nazvane su škole u Velikoj Kopanici, Račinovcima, Osijeku i Zagrebu. Bio je vođa hrvatskih učitelja, urednik i suradnik više časopisa, pisac čitanki i početnica. U Hrvatskoj se danas za rad i rezultate u odgojno-obrazovnome radu dodjeljuje državna nagrada koja nosi Filipovićevo ime.
Davorin Trstenjak bio je pedagog, pisac, borac za učiteljska prava, začetnik prosvjetnih i gospodarskih akcija, izvrstan govornik i predavač. Po njemu se zovu škole u Posavskim Podgajcima, Hrvatskoj Kostajnici, Zagrebu i Čađavici.
Zatim ćemo istaknuti našeg Ljudevita Modeca. Bio je hrvatski učitelj i pedagog, prvi hrvatski metodičar. Rođen je u Križevcima 19. srpnja 1844. Bio je najprije učitelj, a kasnije ravnatelj škole u Zagrebu i Petrinji te jedan od osnivača Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. Pokretač je osnivanja učiteljskih udruga i dugogodišnji glavni urednik pedagoškog časopisa Napretka. Pisac je udžbenika, metodičkih priručnika i stručnih rasprava, urednik Pedagogijske enciklopedije i koautor Novoga rječnika hrvatskoga i njemačkoga jezika.
Spomenimo još neka imena iz područja školstva. Jan Amos Komenski je češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, pisac, protestantski biskup i jedan od pionira obrazovanja za sve. Fran Franković bio je profesor, pedagog i autor Hrvatske početnice za pučke škole tiskane u Beču 1882. Tone Peruško bio je književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli. Važno je ime hrvatske pedagogije i Stjepan Basariček, koji je napisao prve pedagoške udžbenike, također je bio urednik Napretka. Autor je poznatog djela Pedagogija u četiri sveska.
Valja izdvojiti i dvije žene, to su Dragojla Jarnević, vatrena ilirkinja i borkinja za prava žena, te barunica Dédée Vranyczany, koja je otvorila prvi Montessori vrtić.
Likovni i glazbeni umjetnici
Dvadeset i šest škola dobilo je ime po likovnim umjetnicima. Po slavnoj slikarici Slavi Raškaj nazvane su tri škole (u Splitu, Zagrebu i Ozlju). Po dvije škole nose ime po Ivanu Meštroviću, Juliju Kloviću i Juraju Dalmatincu.
Ivan Meštrović jedan je od najvećih hrvatskih kipara i arhitekata. Njegova djela poznati su javni spomenici, npr. Zdenac života ispred zgrade HNK u Zagrebu, Grgur Ninski i Marko Marulić u Splitu, Andrija Medulić, Andrija Kačić-Miošić i Josip Juraj Strossmayer u Zagrebu, Indijanci u Chicagu. Škole koje nose njegovo ime nalaze se u rodnom mu mjestu Vrpolju i u Zagrebu.
Julije Klović bio je najveći hrvatski minijaturist. Djela mu se čuvaju diljem svijeta, a najpoznatije mu je djelo Časoslov Farnese. Njegovo ime nose škole u Zagrebu i Tibalju.
Juraj Dalmatinac bio je kipar i graditelj iz 15. stoljeća. Bio je glavni graditelj katedrale u Šibeniku. Stoga njegovo ime nosi škola u Šibeniku, a druga je u Pagu jer je tamo također djelovao (gradnja novoga naselja, izradba dijela zidina i utvrda, pročelje župne crkve, biskupska palača).
Od ostalih likovnih umjetnika tu su Ivan Lacković Croata, Ivan Ranger, Ivan Tišov, Izidor Kršnjavi, Antun Augustinčić, Josip Račić, Ljubo Babić, majstor Radovan, Oton Iveković, Zvonko Car, Hinko Juhn, Ivan Antolčić, Ivan Rabljanin, Viktor Kovačić, Vjekoslav Parać, Vladimir Becić i dr.
Devet je škola koje nose ime po osobama povezanima s glazbenom umjetnošću. Dvije škole (u Zagrebu i Vratišincu) nose ime Vinka Žganeca, skladatelja i etnomuzikologa. Od skladatelja tu su još i Franjo Krežma (bio je i violinist), zatim Jakov Gotovac (bio je i operni dirigent), Ivan Zajc, Lovro pl. Matačića (također i dirigent), Đuro Prejec (bio je i glumac i redatelj) te skladateljica Dora Pejačević. Također, imamo dvije škole koje nose ime opernih pjevačica, jedna Milke Trnine, a druga Sidonije Erdödy Rubido.
Svećenici, svetci i blaženici
Dvadeset i šest škola nosi ime nekog svećenika. Osim već spomenutih biskupa Josipa Jurja Strossmayera i kardinala Alojzija Stepinca, među poznatijima su Juraj Dobrila (biskup, tiskar i dobročinitelj), Šimun Kožičić Benja (modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci), Pavao Štoos (ujedno i pjesnik) te o. Petar Perica, autor omiljenih hrvatskih vjerskih pjesama Do nebesa nek se ori i Rajska Djevo Kraljice Hrvata. Dvije škole nose ime don Mihovila Pavlinovića (Podgora i Metković).
Nemamo velik broj škola nazvanih po svecima i blaženicima, ali ipak ih ima – osam. Dvije su škole s imenom blaženika Alojzija Stepinca (Krašić i Zagreb), a još jedan blaženik ima svoju školu – Ivan Merz. Svetci po kojima se zove ostalih pet škola jesu sveta Uršula, sveta Klara, sveta Ana, sveti Matej i Dominik Savio, koji je zaštitnik je djece i učenika.
Znanstvenici i jezikoslovci
Sedamnaest je škola dobilo ime po nekom od znanstvenika. Po svjetski poznatom Nikoli Tesli imamo škole u Rijeci, Gračacu, Mirkovcima i Zagrebu. Tu su još matematičar i fizičar Marin Getaldić, matematičar i autor prve hrvatske aritmetike (i svećenik) Mihael Šilobod, geofizičar i seizmolog Andrija Mohorovičić, istraživač i putopisac Dragutin Lerman, geolog i astronom Đuro Pilar, kemičar i metalurg te izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti Franjo Hanaman. Spomenimo i Vjekoslava Klaića, povjesničara, pisca, književnika i muzikologa.
Od jezikoslovaca tu je autor prve hrvatske gramatike Bartol Kašić po kojemu se zovu tri škole (Vinkovci, Zagreb, Zadar), dok se po autoru prvog rječnika Faustu Vrančiću zove samo jedna škola, u rodnome mu Šibeniku. Imamo i škole nazvane po jezikoslovcima Bratoljubu Klaiću, Kruni Krstiću, Bogoslavu Šuleku, Rudolfu Strohalu i Blažu Tadijanoviću.
Još nekoliko zanimljivosti
Nekoliko škola, točnije njih sedam, nazvano je po slavnoj braći. Najpopularnija su braća Radić (u Koprivnici, Martinskoj Vesi, Pridragi, Zagrebu, Kloštar Ivaniću, Bračeviću, Pakracu i Gunji). Zatim su tu dvije škola po braći Ribar, jugoslavenskim narodnim herojima (u Sisku i Posedarju). Od ostale braće imamo braću Bobetko, braću Glumac i braću Seljan. Spomenimo i oca i sina Antuna i Ivana Kukuljevića.
Izbrojili smo četrnaest škola koje nose imena po jugoslavenskim narodnim herojima, partizanima, komunistima i antifašistima, to su: Josip Ružička, Ivo Lola Ribar, Jure Filipović, Mario Martinolić, Marija i Lina, Ante Anđelinović, Ante Curać-Pinjac, Ivan Batelić, Ivan Brnjik Slovak, Ivanka Trohar, Joakim Rakovac, Jože Šuran, Stjepan Benceković, Stjepan Kefelja, Valentin Klarin, Vitomir Širola – Pajo. Po Vladimiru Gortanu, istarskome antifašistu i političkom djelatniku, nazivaju se čak dvije škole (Rijeka i Žminj). Jedna je škola posvećena i Josipu Brozu (Kumrovec).
Po hrvatskim braniteljima naziv ima šest škola. Tu su Siniša Glavašević (novinar, publicist i prozaik), Mirko Pereš, Blago Zadro, Vladimir Deščak, Josip Jović (prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu) i Franko Lisica (prva žrtva Domovinskog rata u Dalmaciji).
Ukupno od 922 škole u Republici Hrvatskoj samo 31 škola nosi ime po ženama (20 je žena ukupno jer imena nekih žena nosi više škola), što iznosi 3.36 posto škola (tj. 2.16 posto ako računamo broj žena). Jako, jako malo!
Tekst: Melani Brežac, 8. r.