Ni Križevci nisu pošteđeni vode

U srijedu 22. listopada utjecajem obilnih kiša Križevci su poplavljeni. Izlili su se okolni potoci i uzrokovali velike štete. Takvo što se ne pamti u posljednjih tridesetak godina pa se pitanje “Što se to događa?” nameće samo od sebe

Poplava u Ulici Krunoslava Heruca

Ljetos smo bili svjedoci užasnih poplava u Slavoniji, skupljali smo pomoć i u školi. Tada nikome nije bilo ni na kraj pameti da bi problemi s poplavama mogli pogoditi i Križevce jer nismo uz veliku rijeku.

Skupljanje pomoći za slavonska područja pogođena poplavama

U srijedu 22. listopada, oko deset sati, potoci križevački potoci Koruška, Vrtlin, Glogovnica i Črnec izlili su se iz korita zbog obilne kiše u noći prije. Palo je ukupno oko 75 litara kiše, samo u jednom satu oko 45 litara po kvadratnom metru. Poplavila su mnoga domaćinstva. Kako živim u neposrednoj blizini Koruške, znam kako je boriti se s vodom. Imali smo sreću da je voda ušla samo u podrum, no susjedi koji žive bliže potoku imali su većih poteškoća. Njima je voda ušla u dnevni boravak.

Poplavljeni su mnogi podrumi

Vrtlin se izlio u Potočkoj ulici, Koruška je poplavila KTC, Zagorsku ulicu, Pušću, Ulicu Krunoslava Heruca. Zbog izlijevanje Črneca i Glogovnice morale su se zatvoriti ceste jer nije bilo moguće putovati.

Što uzrokuje tolike poplave

Izlijevanje potoka u Križevcima ne pamte stanovnici u zadnjih trideset godina. Stoga se nameće pitanje: Što se to događa s vodama, ne samo u Križevcima, nego i po cijelome svijetu?

Na internetu se mogu naći različite teorije zavjere. Najčešće se okrivljuje američki HAARP sustav, koji istražuje gornji sloj atmosfere (ionosferu) pomoću visokih frekvencija. Neki stručnjaci tvrde da HAARP može pomoću svojih visokih frekvencija utjecati na vrijeme i na ljudsko raspoloženje. Devedesetih godina prošlog stoljeća samo jedna HAARP postaja postojala je na Aljasci i bila je izolirana, a danas se one nalaze diljem svijeta, odnedavno i u okolici Beograda.

Također postoje teorije koje kažu da se poplave događaju jer krivo upravljamo prirodom, želimo „ugurati” rijeke u pravilna korita te one gube mogućnost izlijevanja u prirodnim močvarnim područjima. Uređivanjem i ravnanjem korita otežava se razvoj životinja i biljaka na tom području, a time se rijeke ubrzavaju i postaju opasne. Problem je i što nestaju šuma u planinama i brdima, koje inače upijaju vodu i reguliraju padaline u tlu, što stvara bujice na planinama koje brzo putuju prema nizinama i izlijevaju se u naseljima. Takvo reguliranje je skupo, neučinkovito i zastarjelo, i mnoge ga zemlje Europske unije napuštaju te rijeke i prirodna poplavna i močvarna područja vraćaju u prvobitno stanje.

Koji god bili razlozi ovih prirodnih katastrofa, nadam se da će se uskoro pronaći rješenja kako nikad više ne bih morala satima ispumpavati vodu iz podruma.

Tekst: Dora Rebić, 8. a
Fotografije: Martina Valec-Rebić, Kristina Vrhovec-Žohar