Putovima Ludviga II. Bavarskog

Bavarska je najveća njemačka savezna pokrajina. Smještena je na samom jugu, a glavni joj je grad München. Bogata je dvorcima, od kojih su najpoznatiji oni Ludviga II.: Nymphenburg, Neuschwanstein, Linderhof i Herrenchiemsee. O njima i svom putovanju u Bavarsku piše sedmaš Vinko Kamenarić

Tvrđava u Salzburgu.

Za put u Njemačku znao sam nekoliko mjeseci ranije i činio mi se jako daleko. No, vrijeme je brzo prošlo. Noć uoči putovanja nisam uopće spavao jer smo kretali u tri sata u noći. Išli smo moji roditelji, teta i ja. Uglavnom sam spavao u autobusu i prespavao velik dio puta. Probudio sam se oko šest jer smo bili na slovenskoj granici. Tamo smo stali na odmorištu uz cestu. Tata je naručio kavu i uz to dobio šećer koji još uvijek čuvam. Prošli smo kroz Austriju i konačno došli u Njemačku. Tijekom puta smo se lagano uspinjali. Cijelo vrijeme su mi uši bile začepljene. Razlog su Alpe, predivne Alpe. Tako su visoke da nisam mogao vidjeti vrhove od magle. Na uzvišenijim dijelovima, kad se magla razišla, mogao se vidjeti bijel i netaknut snijeg.

Snježni vrhovi Alpa.

U Ludvigovu dvorcu

Došli smo u  München oko dva sata poslijepodne. Nismo odmah išli u hotel nego smo otišli u Nymphenburg. To je dvorac gdje se kralj Ludvig II. rodio.  Na ulazu je suvenirnica s tematskim magnetima i razglednicama. Prva prostorija dvorca vjerojatno je najveća, ali i prazna. Bogatstvo se vidi po ukrasima na zidovima, stropu i lusteru. Ostale prostorije su dekorativnije jer je sav namještaj skupljen na mjesto za razgledavanje. Znamenitije sobe su spavaća soba jer je krevet veoma visok i Galerija ljepotica u kojoj je Ludvigov otac skupljao portrete lijepih žena. Zatim smo još malo razgledali mali dio vrta jer je sam vrt ogroman, a vremena je bilo malo.

Nymphenburg, dvorac u kojemu se rodio Ludvig II.

Vinko kao stražar u Nymphenburgu.

Znamenitosti Münchena

U planu je bilo razgledavanje Münchena. Posjetili smo stari dio grada, vidjeli trgovinu Mlinar, bezglavog čovjeka, nekoliko pjevača ili plesača, a najbolje od svega bio je metalni čovjek. Nisam ga ni zapazio dok se nije pomaknuo i htio mi staviti šešir na glavu. U jednom trenutku je mene i mog tatu povukao za uši.

Netko je bio zločest!

Grupa se već udaljila i morali smo dalje. Na putu smo vidjeli i katedralu, visoku i nakićenu kipovima. Postoje dva neobična otiska na ulazu crkve i oko crkve stalno puše glasan vjetar. Legenda kaže da se vrag kreće oko crkve te da su otisci njegovi i da je vjetar njegov glas jer želi ući u crkvu, a ne može. Poslije toga smo imali slobodno tri sata. Ušli smo u jedan od mnogobrojnih  restorana i dobro se najeli jer nismo imali kvalitetan obrok jedanaest sati. Jedva sam dočekao vrijeme za povratak jer mi je vani bilo hladno i dosadno. U hotelu su nas dočekale tople sobe. Upalio sam televizor i neko vrijeme gledao film Star Wars sinkroniziran na njemački jezik. Ubrzo sam  utonuo u san.

Dvorac koji je Wald Disney uzeo kao zaštitni znak

Idući smo dan započeli doručkom u prizemlju hotela. Bio je poslužen švedski stol. Nakon doručka krenuli smo do Neuschwansteina (u prijevodu Novi labuđi kamen). To je dvorac na jugozapadu Bavarske, koji je 1869. dao sagraditi kralj Ludvig II. Tamo je uvijek velika gužva, pa je vrijeme dolaska jako bitno. Kad smo došli, bilo je maglovito i padala je kiša tako da dvorac nismo  vidjeli do trenutka kad smo došli pred njega. Išli smo pješice prilično naglim usponom i trebalo nam je oko 25 minuta. Obilazak je trajao kratko jer je uređeno tek nekoliko soba. Između prostorija dvorca nalaze se dupla vrata i u tom su prostoru skrivena vrata kroz koja je posluga prolazila u posebne hodnike. Ti hodnici služili su slugama kako se ne bi susretali s članovima kraljevske obitelji.

Dvorac Neuschwanstein dao je sagraditi 1869. bavarski kralj Ludwig II.

Prijestolna dvorana Neuschwansteina, razglednica s kraja 19. st.

S vidikovca dvorca pruža se pogled na jezero u daljini, omanje selo i crkvicu, na dvorac Schwangau, u kojem je Ludvig živio sa svojim roditeljima i fascinirajući most koji povezuje dvije susjedne planine. Dvorac Neuschwanstein je dvorac iz bajki i kao zaštitni znak uzeo ga je poznati tvorac crtića i filmova za djecu, Walt Disney.

Umjetna špilja uz dvorac Linderhof

Sljedeći dvorac na redu bio je Linderhof, koji je umanjena kopija francuskog Versaillesa. Nije velik, ali je nakićen raznolikim zlatnim ukrasima, porculanom i slikama. Ispred Linderhofa nalazi se očaravajući vrt, koji nismo stigli obići. U dvorcu se nalazi osam prostorija, a jedna od njih je spavaonica s nevjerojatnim pogledom na fontanu.

Pogled na dvorac Linderhof.

Malo dalje od dvorca Ludvig II. je izgradio umjetnu spilju. Izvana izgleda kao obično brdo. Ulaz je dug kameni tunel, ali sama špilja je predivna. Ludwig je ovdje slušao Wagnerove opere koje je iznimno volio. Na jednom zidu se nalazi prizor iz opere Prsten Nibelunga. U špilji je i jezerce u kojem se Ludwig kupao. Jezerce se zagrijavalo i do 40 stupnjeva Celzijevih, a u umjetno izgrađenim stijenama Ludvig je dao uzidati osam kamina koji su zagrijavali špilju.

Ludvig II. dao je sagraditi Venerinu špilju inspiriranu Wagnerovom operom Tannhäuser .

Te večeri smo odmah otišli u sobe, ali smo se sjajno proveli. U devet sati otišli smo do talijanskog restorana (u Njemačkoj) i zabavljali se tamo do pola dvanaest. Bio sam umoran i zaspao istog trena čim sam legao. Sljedećeg jutra smo se rano spakirali i krenuli odmah nakon doručka. Krenuli smo kući, ali putovanje nije bilo gotovo.

Još jedna replika Verasillesa

Nakon dva sata vožnje došli smo do jezera Chiemsee i dvorca Herrenchiemsee, smještenog na otočiću Herreninselu i koji je vjerna kopija Versaillesa. Nažalost, nikad nije bio dovršen. Samo je srednji dio postojao, i bio je identičan francuskom dvorcu. Ludvig je osim Wagnerovim operama bio opsjednut i francuskim kraljem Lujem XV. Ispred dvorca nalazi se predivan vrt prepun kipova i fontana, i to je predivan prizor.

Do dvorca Herrenchiemsee, koji je smješten na otočiću Herreninselu, dolazi se brodom.

Pogled na Herrenchiemsee i fontanu ispred njega.

U samome dvorcu nalazi se otprilike pet dovršenih prostorija, a najveća je bila dvorana zrcala sa 23 zrcala i na suprotnoj strani 23 prozora. Na stropu te dvorane nalazi se šest lustera s više od 500 svijeća. Prostorija je bila predviđena za balove iako se nikad nisu tamo održavali. Ti lusteri su se i svake večeri palili samo za njega svih sedam dana, koliko je Ludvig u tom dvorcu živio.

Mozartovo rodno mjesto

Do povratka kući dijelio nas je još samo Salzburg – Mozartovo rodno mjesto. U svakom prodajnom mjestu u Salzburgu mogle su se kupit Mozart kugle, slastice od marcipana. Do utvrde kod Salzburga nismo stigli, ali smo kupili lijepe suvenire. Jedna trgovina je imala izložene kipove likova iz filma Moje pjesme, moji snovi koji se u Salzburgu  snimao, a posjetili smo i dvorac Mirabell u kojoj je sniman film.

Dvorac Mirabell u Salzburgu.

Bilo je vrijeme za povratak kući. Jako sam uživao na ovome putu i drago mi je da sam išao. Bio je nešto posebno. U sjećanju mi je ostala Ludvigova rečenica: „Želim ostati zagonetka sebi i drugima.”

Tekst: Vinko Kamenarić, 7. r.
Fotografije: iz Vinkova albuma