Najviše petica na stranim jezicima, najviše jedinica na Povijesti

Na nacionalnim ispitima koje su osmaši pisali tijekom ožujka najbolji rezultat ostvarili su na ispitu iz Engleskog jezika, što se podudara s njihovim očekivanjima koja su izrekli u našoj anketi u veljači. Najviše izenađuje razlika u očekivanjima i rezultatima ispita iz Biologije i Povijesti

Nakon dugog čekanja objavljeni su rezultati nacionalnih ispita koje je pisalo više od 40 tisuća učenika diljem Hrvatske. Osim osmaša, ove su godine i učenici četvrtih razreda (ukupno 81 razred) pisali nacionalne ispite. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavio je skupne rezultate, a 20. lipnja učenici će dobiti priliku vidjeti svoj uspjeh.

Osmaši

Osmaši su u razdoblju od 13. do 30. ožujka pisali nacionalne ispite iz osam predmeta: Hrvatskog jezika, prvog stranog jezika, Matematike, Biologije, Kemije, Fizike, Geografije i Povijesti. Učenicima je rezultat prikazan u ocjenama koje se neće vrednovati za upis u srednje škole, već će biti upisane samo kao bilješka u e-Dnevniku. Za dvojku na ispitu je trebao biti postignut rezultat od 20 % točnih odgovora, za trojku 40 %, za četvorku 60 %, a za peticu 80 %.

Najviše je petica dobiveno na prvom stranom jeziku. Tako je iz Engleskog jezika peticu dobila trećina osmaša (33.4 %), dok je druga trećina dobila četvorku (37.4 %). Njemački jezik pisalo je gotovo tri tisuće osmaša, a čak trećina je na tom ispitu dobila peticu (33.4 %).

U anketi koju smo proveli u veljači, prije pristupanja nacionalnim ispitima, 32.9 % učenika izjavilo je kako misle da će im ispit iz Engleskog biti najlakši, što se i potvrdilo na samim ispitima – čak 70 .8 % učenika dobilo je najviše ocjene (četvorke i petice). Samo 2.4 % naših učenika mislilo je da će im Engleski biti najteži, što se prilično poklapa s postotkom onih koji su na ispitu dobili ocjenu nedovoljan (2.8 %).

U Hrvatskome je jeziku bilo najviše trojki (37.1 %) i četvorki (32.4 %), a najmanje jedinica (2.4 %). Odličnih je ocjena bilo 6 %, a dovoljnih ocjena 22.1 %. Mnogi su mediji razliku u uspješnosti rješavanja ispita iz Engleskog i Hrvatskog jezika prikazivali tako da su tvrdili kako učenici bolje znaju strani jezik od materinskoga, no to zapravo nije istinito. Očekivanja su da učenici strani jezik znaju na osnovnoj komunikacijskoj razini (A2), mnogo nižoj od uporabe hrvatskog jezika kao materinskog jezika. 

Prema našoj anketi 13.2 % učenika smatralo je da će ispit iz Hrvatskoga jezika biti najlakši (time je zauzeo 3. mjesto, odmah nakon Engleskog i Povijesti). Rezultati pokazuju da je ukupno 38.4 % učenika dobilo četvorke i petice, a na tome je ispitu od svih koji su se pisali najmanji postotak učenika koji su dobili jedinicu (samo 2.4 %). Iz toga se može zaključiti da su učenici ipak uspješno riješili ispit iz materinskoga jezika.

Na Matematici je bilo najviše dvojki (39.2 %) i trojki (31.4 %). Nedovoljnih ocjena bilo je 8.6 %, vrlo dobrih ocjena 15.9 %, a odličnih 4.9 %.

Naši su učenici, osim ispita iz kemije, najviše pribojavali ispita iz matematike (22.8 %). Izgleda s razlogom jer je ukupno 47.8 % učenika na najnižoj razini znanja matematike (jedinice i dvojke). Zanimljivo je vidjeti kako se 7.2 % naših učenika izjasnilo da misle kako će im matematika biti najlakša, a odličnih ocjena na nacionalnome ispitu ima samo 4.9 %.

Iz prirodoslovne skupine predmeta učenici su pisali tri ispita: iz Biologije, Kemije i Fizike. Od ta tri predmeta najbolje su napisali Kemiju – a najviše su je se bojali, dok su Biologiju riješili iznenađujuće loše.

Na Biologiji je bilo najviše dvojki (60.7 %) i prilično jedinica (12.1 %). Petica ima samo 0.4 % i četvorki 3.9 %. Iznenađujuće je to jer je samo 0.6 % učenika naše škole mislilo da će biologija biti najteža, a na ljestvici očekivano najlakših predmeta našla se na 5. mjestu (s 12 %).

Na Kemiji je najviše učenika dobilo trojku (34 %) i dvojku (33.3 %). Peticu je dobilo 8.3 %, što je najbolji rezultat u prirodoslovnoj grupi predmeta, ali bolje i od Hrvatskog i Matematike. U našoj anketi najviše je učenika, čak 38.9 %, izjavilo da očekuju kako će ispit iz kemije biti najteži. To je otprilike postotak onih koji su na ispitu dobili jedinice i dvojke (ukupno 37 %).

Na Fizici ima pet puta više jedinica (16 %) negoli petica (3.3 %). Također je najviše dvojki (45.9 %), tako da je najlošijih ocjena ukupno ogromnih 61.9 %. Prema našoj anketi, da će Fizika biti najteža, mislilo 12.6 % učenika (3. mjesto očekivano najtežih, nakon Kemije i Matematike).

Rezultati društvenih predmeta (Geografija i Povijest) najveće su iznenađenje. Naši su učenici očekivali da će biti lagani – povijest se našla na 2. mjestu prema očekivanju da će biti najlakši ispit (16.2 % učenika), a geografija na 4. mjestu (12.5 % učenika). Prema rezultatima ispita izgleda da učenici precjenjuju svoje znanje. Najčešća je ocjena na oba predmeta bila dvojka, a iz Povijesti najviše je jedinica (čak 22.7 %) i najmanje petica (minijaturnih 0.1 %) od svih predmeta. Na Geografiji je također mnogo jedinica (15.1 %, što je treći najlošiji rezultat nakon Povijesti i Fizike) te vrlo malo petica (0.9 %).

Četvrtaši

Četvrtaši su pisali ispite iz Hrvatskoga jezika, Matematike te Prirode i društva, a razine koje su mogli postići bile su: ispod osnovne razine, osnovna razina, srednja razina i napredna razina.

Iako naši učenici nisu sudjelovali u ispitivanju, donosimo rezultate i tih ispita.

Na Hrvatskom je jeziku ispod osnovne razine bilo 3.6 % učenika, na osnovnoj razini je bilo 55.5 %, na srednjoj razini 38 %, a na naprednoj razini 2.9 %.

Rezultati iz Matematike su bolji jer je ispod osnovne razine samo 0.6 % četvrtaša, dok u srednju kategoriju spada njih 60.3 %. Na naprednoj je razini 17.6 % četvrtaša, a na osnovnoj 21.5 % četvrtaša.

U Prirodi i društvu je na srednjoj razini više učenika (69.2 %), ispod osnovne razine 0.7 % učenika, dok je napredno 6.4 % učenika, a na osnovnoj razini nalazi se 23.7 % učenika.

Pojedinačne ocjene i rezultati na razini škola bit će objavljeni 20. lipnja u e-Dnevniku te posebnoj CARNET aplikaciji. Sljedeće godine će osmaši i četvrtaši pisati naionalne ispite kao i ove godine, ali će ispiti biti drugačiji i poboljšani. Hoće li ispiti utjecati na upise, još nije poznato jer o tome odlučuje ministar.

Tekst: Magdalena Božić, 7. a
Grafikoni: NCVVO