535 mu je godina tek
Križevački glagoljaši priredili su 22. veljače lijep program u čast prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora. U Gradskoj knjižnici „Franjo Marković” održane su kreativne radionice s temom glagoljice te predavanja o Misalu, križevačkim glagoljičkim biserima i družini Križevačkih glagoljaša
Križevački glagoljaši proslavili su 22. veljače 535. rođendan prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora. Program proslave u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković” osmislile su učiteljice Mateja Hrebak i Ana Andrić.
U poslijepodnevnim satima održane su dvije radionice, na kojima je sudjelovalo 22 učenika. Učenici 2. b bili su na radionici „Glagoljam svoje ime”. Oslikavali su glagoljička slova drvenim bojicama na papiru. Druga radionica bila je „Križevci glagoljicom” na kojoj su učenici 5. d i 6. razreda ukrasili platnene torbe glagoljičkom slovima.
Navečer je održan program proslave rođendana Prvotiska. Program je uime knjižnice otvorila Martina Majdak, a zatim je Filip Sekelj pročitao pjesmu Vladimira Nazora Zvonimirova lađa.
Glagoljašice Gabrijela Vrhovec, Marija Špoljarec i Lorena Filipašić objasnile su važnost i značaj Misala. Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan je 22. veljače 1483. i prva je knjiga otisnuta na hrvatskome jeziku i to glagoljicom. Naš je Prvotisak otisnut samo 28 godina nakon prve tiskane knjige u svijetu – Biblije Johannesa Gutenberga. Ne zna se mjesto tiskanja, postoje različite pretpostavke o tome gdje je mogao biti tiskan (Kosinj ili Venecija).
Publika je imala priliku čuti isječke iz intervjua s akademikom Stjepanom Damjanovićem, umirovljenim profesorom staroslavenskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Intervju je 2013. vodio profesor Tomislav Hrebak. Profesor Damjanović u razgovoru je rekao kako je Misal jedna od naših najljepših tiskanih knjiga. Tiskana je dvobojno (crno i crveno), s ručno oslikanim minijaturama i inicijalima. Ipak, nisu svi od jedanaest sačuvanih primjeraka do kraja oslikani, što može značiti da je Misal ipak tiskan u Hrvatskoj u kojoj su bile nepovoljne ratne prilike.
Uslijedilo je izlaganje Doris Međimorec, Angeline Novaković, Ane Kovačević i Dore Kokot, koje su predstavile rad Križevačkih glagoljaša. Riječ je o izvannastavnoj aktivnosti koju je u školskoj godini 2006./2007. osnovala učiteljica hrvatskoga jezika Martina Valec-Rebić. Do danas su sudjelovali u brojnim školskim projektima, ali i u projektima izvan Križevaca. Surađuju s Društvom prijatelja glagoljice iz Zagreba, Udrugom glagoljaša iz Zadra te raznim školama u kojima djeluju glagoljaške družine. U školskoj godini 2015./2016. skupinu je vodila učiteljica Ana Andrić, 2016./2017. učiteljica Danijela Mikadi, a od rujna 2017. godine Križevački glagoljaši glagoljaju pod vodstvom učiteljice Mateje Hrebak. Ove su školske godine bili vrlo aktivni: sudjelovali su u projektu Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice, posjetili su knjižnicu križevačke grkokatoličke katedrale, svoje radove su izložili na Malom božićnom sajmu, bili su u Zagrebu na otvorenju izložbe radova s Otvorenih vrata zagrebačke glagoljaške riznice.
Na kraju su Ivana Sokač i Matej Miklin predstavili dvije glagoljične knjige koje se čuvaju u knjižnici Križevačke eparhije: Breviarivm Romanvm (Časoslov rimskij) iz 1648. godine i Missale Romanum (Missal rimskiĵ) iz 1741. godine.
Program je vodila Iva Hrg, učenica 6. e.