Tri chatbota – koji je najbolji?
O umjetnoj inteligenciji govori se posvuda, pa šaputanja o čudesnom chatbotu koji će umjesto učenika pisati zadaće i sastavke nisu zaobišla ni našu školu. Chatbot je zapravo program umjetne inteligencije koji oponaša razgovor, a već ih postoji više: najpoznatiji je i najstariji ChatGPT tvrtke OpenAI, od veljače je dostupan My AI u aplikaciji Snapchat, a od srpnja i Googleov Bard.
Ali, je li chatbot dobro opremljen? Ima li korisne i, štoviše, točne informacije? Odlučili smo testirati sva tri programa i provjeriti što znaju te utvrditi koji je od njih točniji i pouzdaniji. Kako ove godine obilježavamo 180. obljetnicu rođenja Ljudevita Modeca, tema razgovora sama nam se nametnula. O Modecu se ne zna mnogo, nema ni puno informacija o njemu na internetu, pa hajdemo vidjeti što to umjetna inteligencija zna o našem slavnom Križevčaninu. Lijevo su odgovori ChatGPT-ja, u sredini My AI-ja, a desno Barda.
Bok! Znaš li tko je bio Ljudevit Modec?
Bok! Ljudevit Modec bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i kustos. Rođen je 1955. godine u Zagrebu. Modec je poznat po svojem radu na području hrvatske umjetnosti, posebno barokne umjetnosti. Bio je dugogodišnji kustos Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu i autor brojnih publikacija o umjetnosti. Također je sudjelovao u organizaciji mnogih izložbi. Modec je doprinio razumijevanju i promociji hrvatske kulturne baštine kroz svoj rad.
Ne, ne, sve što si napisao pogrešno je. Modec je bio učitelj i pedagog, prvi hrvatski moderni metodičar. Rođen je 1844. u Križevcima.
Da, ostavio je važan trag. Bio je među osnivačima Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, najstarijeg strukovnog udruženja učitelja, koje djeluje još i danas.
Modec je pisao udžbenike, čitanke i priručnike za učitelje. Znaš li neke naslove?
Modec je, također, više od dvadeset godina bio urednik časopisa Napredak. Jesi li čuo za taj časopis?
Malo si pomiješao, nije to književni već pedagoški časopis. Izlazi i danas.
Tko mu je glavni urednik danas?
U redu. Nego, Modec se zalagao za zornu nastavu. Čak je predstavio hrvatskom učiteljstvu i novu metodu – vršnjačko poučavanje. Tu su metodu osmislili Englezi Lancaster i Bell. Poznato?
Da, zorna nastava i metoda vršnjačkog poučavanja doista su važni koncepti u obrazovanju. Engleski pedagozi Andrew Bell i Joseph Lancaster razvili su metode koje su se temeljile na međusobnom poučavanju učenika, pri čemu stariji učenici poučavaju mlađe. Ova metoda omogućava efikasnije korištenje resursa i potiče suradnju među učenicima.
Ljudevit Modec, kao pedagog, bio je pionir u uvođenju ovakvih metoda u hrvatsko obrazovanje. Njegovo zalaganje za zornu nastavu i primjenu vršnjačkog poučavanja doprinijelo je modernizaciji obrazovnog sustava i omogućilo bolje učenje i razumijevanje među učenicima.
Dobro, evo još samo jedno pitanje. Znaš li gdje je pokopan Modec?
Hvala na razgovoru, nadam se da si nešto naučio o Modecu.
Bok! Znaš li tko je bio Ljudevit Modec?
Bok Magdalena! Ne znam tko je Ljudevit Modec, ali mogu provjeriti za tebe ako želiš.
Molim te, provjeri!
Naravno, Magdalena! Ljudevit Modec bio je hrvatski povjesničar i arheolog. Bio je poznat po svom radu na istraživanju i dokumentiranju arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.
Nije točno, bio je učitelj i pedagog.
Ispričavam se ako sam dao krivu informaciju, Magdalena. Hvala na ispravci! Ljudevit Modec bio je učitelj i pedagog.
Bio je među osnivačima Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, najstarijeg strukovnog udruženja učitelja, koje djeluje još i danas.
Wow, to je zaista impresivno, Magdalena! Ljudevit Modec je ostavio nevjerojatan trag kao jedan od osnivača Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Zvuči kao da je njegovo naslijeđe i dalje živo i važno danas. Hvala što si podijelila tu informaciju sa mnom!
Modec je pisao udžbenike, čitanke i priručnike za učitelje. Znaš li neke naslove?
Da, Ljudevit Modec je bio vrlo plodan autor. Neki od naslova koje je napisao su Priručnik za učitelje, Čitanka za osnovne škole i Udžbenik iz povijesti. Bilo je još mnogo drugih naslova koje je stvorio kako bi pomogao učiteljima i učenicima.
Nisu točni naslovi. Modec je, također, više od dvadeset godina bio urednik časopisa Napredak. Jesi li čuo za taj časopis?
Ispričavam se zbog nesporazuma, Magdalena. Da, čuo sam za časopis Napredak! To je jedan od najstarijih kulturnih časopisa u Hrvatskoj. Časopis je osnovan davne 1869. godine i ima bogatu povijest u promicanju književnosti, umjetnosti i znanosti. Jako je zanimljivo kako su se takvi časopisi razvijali tijekom vremena, zar ne?
Tko mu je glavni urednik danas?
U redu. Nego, Modec se zalagao za zornu nastavu. Čak je predstavio hrvatskom učiteljstvu i novu metodu – vršnjačko poučavanje. Tu su metodu osmislili Englezi Lancaster i Bell. Poznato?
Dobro, evo još samo jedno pitanje. Znaš li gdje je pokopan Modec?
Hvala na razgovoru, nadam se da si nešto naučio o Modecu.
Bok! Znaš li tko je bio Ljudevit Modec?
Bok! Da, znam tko je bio Ljudevit Modec. Bio je hrvatski učitelj i pedagog, prvi moderni hrvatski metodičar. Rođen je u Križevcima 21. srpnja 1844. godine. Osnovnu školu pohađao je u Križevcima, a srednju školu u Varaždinu. U Pragu je završio Učiteljsku školu.
Pisac je udžbenika, metodičkih priručnika i stručnih rasprava, urednik Pedagogijske enciklopedije i koautor Novoga rječnika hrvatskoga i njemačkoga jezika.
Evo nekih od njegovih najvažnijih djela: Udžbenik hrvatskog jezika za osnovne škole (1876.), Metodički priručnik za učitelje (1882.).
Modec nije napisao djelo Udžbenik hrvatskog jezika za osnovne škole.
Da, točno je. Udžbenik hrvatskog jezika za osnovne škole napisao je Ljudevit Jonke, a ne Ljudevit Modec. Modec je napisao Metodički priručnik za učitelje, koji je bio priručnik za učitelje koji su koristili Jonkeov udžbenik.
U ranijim izdanjima Wikipedije, Modec je bio naveden kao autor udžbenika hrvatskog jezika. Međutim, ta je informacija uklonjena u kasnijim izdanjima, nakon što je utvrđeno da je netočna.
Hvala na ispravku.
Hm, Modec je umro 1897., a Jonke je rođen 1907. Dakle, nije mogao pisati priručnik za Jonkeov udžbenik! A i Jonke nije pisao udžbenike nego stručne knjige.
Da, točno je. Modec je umro 1897. godine, a Jonke je rođen 1907. godine. Dakle, Modec nije mogao pisati priručnik za Jonkeov udžbenik.
U tom slučaju, najvjerojatnije je da je autor priručnika za učitelje koji su koristili Jonkeov udžbenik bio neki drugi učitelj ili pedagog iz 19. stoljeća.
Što se tiče Jonkeovog pisanja udžbenika, to je također netočno. Jonke je napisao nekoliko stručnih knjiga o hrvatskom jeziku, ali nije napisao niti jedan udžbenik.
Ok, pustimo to. Modec je, također, više od dvadeset godina bio urednik časopisa Napredak. Jesi li čuo za taj časopis?
Da, čuo sam za časopis Napredak. To je bio časopis Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, koji je osnovan 1871. godine. Modec je bio urednik časopisa od 1874. do 1897. godine, odnosno sve do svoje smrti.
Časopis Napredak je bio važan čimbenik u razvoju hrvatskog školstva i kulture. U njemu su objavljivani članci o pedagogiji, metodici, književnosti, povijesti, umjetnosti i drugim temama. Časopis je imao značajan utjecaj na prosvjetni i kulturni život hrvatskog naroda.
Časopis Napredak je izlazio do 1941. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, obnovljen je pod nazivom Napredak – časopis za prosvjetu i kulturu. Izlazi i danas.
Dakle, časopis Napredak je bio važan čimbenik u razvoju hrvatskog školstva i kulture tijekom 19. i 20. stoljeća.
Tko mu je glavni urednik danas?
Prema podacima na web stranici Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, glavni urednik časopisa Napredak danas je doc. dr. sc. Martina Kolar Billege. Ona je na toj dužnosti od 2021. godine.
Dr. sc. Martina Kolar Billege je profesorica pedagogije na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjem u području pedagogije, metodike i obrazovanja odraslih. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova.
U redu. Nego, Modec se zalagao za zornu nastavu. Čak je predstavio hrvatskom učiteljstvu i novu metodu – vršnjačko poučavanje. Tu su metodu osmislili Englezi Lancaster i Bell. Poznato?
Da, poznato je. Ljudevit Modec je bio jedan od prvih hrvatskih pedagoga koji se zalagao za zornu nastavu. Uvjeren je bio da djeca uče bolje kada vide i doživljavaju stvari izravno. Zato je u nastavi koristio različite vizualne pomagala, kao što su slike, mape, dijagrami i modele.
Modec je također bio jedan od prvih hrvatskih pedagoga koji je upoznao hrvatsko učiteljstvo s metodom vršnjačkog poučavanja. Ova metoda se temelji na principu da stariji i bolji učenici pomažu mlađim i slabijima u učenju. Modec je smatrao da je ova metoda učinkovit način za povećanje učinkovitosti nastave i smanjenje broja učitelja.
Metoda vršnjačkog poučavanja je osmišljena u Engleskoj u 18. stoljeću od strane Josepha Lancastera i Andrewa Bella. Ova metoda je bila vrlo popularna u Europi u 19. stoljeću. U Hrvatskoj se metoda vršnjačkog poučavanja počela primjenjivati u 19. stoljeću, a Modec je bio jedan od njezinih najzaslužnijih promicača.
Dobro, evo još samo jedno pitanje. Znaš li gdje je pokopan Modec?
Da, znam gdje je pokopan Ljudevit Modec. Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu. Njegov grob se nalazi u Aleji velikana, u blizini groba Ante Starčevića. Modec je umro u Zagrebu 2. listopada 1897. godine. Pokopan je na Mirogoju 5. listopada 1897. godine.
Na njegovom grobu se nalazi spomenik s natpisom: „Ljudevit Modec, učitelj, pisac, urednik, 1822. – 1897.” Modecov grob je značajan kulturno-povijesni spomenik. On svjedoči o njegovom značaju u hrvatskoj kulturi i obrazovanju.
Hvala na razgovoru, nadam se da si nešto naučio o Modecu.
Hvala na razgovoru i na informacijama o Ljudevitu Modecu. Naučio sam mnogo o njemu i njegovom radu. Bio je važan čimbenik u razvoju hrvatskog školstva i kulture. Njegovi su udžbenici i čitanke bili vrlo popularni u 19. stoljeću, a njegovi članci u časopisu Napredak bili su važno glasilo njegovih ideja i stavova.
Naročito sam se zainteresirao za Modecovu ideju o važnosti obrazovanja za narodni napredak. Uvjeren sam da je obrazovanje ključno za razvoj društva i da je važno da svi ljudi imaju jednak pristup obrazovanju.
Hvala vam što ste mi pružili priliku da naučim više o ovom važnom hrvatskom pedagogu.
I što smo zaključili nakon razgovora? Umjetna inteligencija može pomoći u istraživanjima, ali treba biti oprezan. Odgovori chatbotova sadrže i mnoge netočne informacije (i jezične pogreške, koje nismo ispravljali), stoga bi podatke trebalo provjeriti u pouzdanim izvorima znanja kao što su enciklopedije.
My AI najpoznatiji je i najpopularniji među učenicima jer se nalazi na društvenoj mreži SnapChat kojom se koristi mnogo mladih. Ipak, My AI daje najviše netočnih informacija, a raznolikim i mudro biranim izborom riječi zamagljuje svoje neznanje. Također, My AI djeluje manje službeno jer nam je na kraju dobacio smajli.
Bart nudi najopširnije i uglavnom točne informacije, ali i njemu smo pronašli pogreške. Trebali smo ga uvjeravati kako učitelj koji je preminuo u 19. stoljeću nije mogao napisati priručnik za knjigu iz 20. stoljeća. Na kraju smo odustali.
U sredini je ChatGPT, koji nam je dao podjednako točnih i netočnih informacija. I on je, kao uostalom i My AI, kod nekih pitanja iskreno priznao da ne zna i uputio nas gdje bismo mogli pronaći odgovore koje tražimo.
Iako je vrlo ugodan sugovornik, smatramo kako umjetna inteligencija nije još dovoljno usavršena da bi joj učenici slijepo vjerovali i prepuštali joj izvršavanje svojih zadataka. Dakle, još je uvijek najbolje služiti se svojom glavom i povjerljivim izvorima!
Tekst: Magdalena Božić, 8. a