Mladi umjetnici pripremaju operu Regoč

Tim mladih umjetnika iz Umjetničke organizacije Euterpa i Udruge za promicanje kulture Dud priprema dječju operu Regoč prema istoimenoj bajci Ivane Brlić-Mažuranić. Izvedbe su planirane od travnja sljedeće godine, a njima će se obilježiti 150. obljetnica rođenja slavne književnice. Radi se o autorskom projektu u kojemu će se na temelju svima dobro poznate bajke stvoriti novo glazbeno-scensko djelo, što obuhvaća pisanje libreta (tekst za operu), skladanje glazbe te postavljanje opere na pozornicu. Za to će se pobrinuti mladi skladatelj Krešimir Klarić, libretistica Nikolina Rafaj, redateljica Kristina Grubiša i dirigentica Marija Anđela Biondić. U razgovoru s producentom i solistom Markom Antolkovićem te redateljicom Kristinom Grubišom doznali smo detalje o tom vrijednom projektu kojim se želi djeci i mladima omogućiti doživljaj umjetnosti u njihovoj lokalnoj zajednici.

Novinarke s producentom i pjevačem Markom Antolkovićem te redateljicom Kristinom Grubišom

Postavljanje nove opere na scenu pravi je izazov 

Kako je došlo do suradnje Euterpe i Duda?

M: Umjetnička organizacija Euterpa djeluje u Zagrebu, a Udruga za promicanje kulture Dud u Lonjici. Obje se bave organiziranjem koncerata, kulturnih događanja, radionica za djecu, tribina… Surađivali smo na turneji u Bosni i Hercegovini, gdje smo izvodili Fauréov Requiem za stradale franjevce. Nakon toga smo odlučili da naša suradnja ne smije stati i na putu kući odlučili smo kako ćemo postaviti neku operu.

Zašto ste odabrali baš Regoča?

M: Željeli smo da naša opera bude nešto potpuno novo i da bude izvorno hrvatska. Pa smo se prisjećali koga smo kao djeca voljeli čitati. Složili smo se da je to Ivana Brlić-Mažuranić i prvi je izbor odmah pao na Regoča. Kad smo zatim sad, kao odrasli, ponovno čitali priču, zaključili smo da smo je razumjeli drugačije nego dok smo bili djeca, uočili smo neke druge pojedinosti. To nas je učvrstilo u uvjerenju da je Regoč priča koja će operu približiti djecu, a neće biti dječja, nego će biti za sve uzraste. 

K: Također je to i priča koja ima vrlo lijepe poruke o prijateljstvu i zajedništvu.  Iskoristili smo i ekološki motiv, Regočevu povezanost s prirodom. Pozabavili smo se i motivom dječje imaginacije i zaigranosti kao podsjetnik da trebamo očuvati dijete u sebi i kad odrastemo. A izbor priče odlično se poklopio sa 150. obljetnicom Ivanina rođenja. 

Što sve obuhvaća priprema za postavljanje opere na scenu? 

M: To je dugotrajan proces pripreme koji će ukupno trajati godinu i pol. Kad je već skladana opera, treba dugo da se postavi na scenu, a kamoli kad se ide od samog početka, od pisanja libreta i skladanja glazbe. 

A u kojoj ste trenutno fazi?

M: Naš skladatelj trenutno sklada operu, a rok mu je do prosinca. Zatim pjevači imaju mjesec i pol da nauče ono što je skladano. Nakon toga sredinom siječnja krećemo s glazbenim probama, to su probe s dirigenticom i uz klavir, gdje se usklađuju boje glasa, dinamika i slično. Početkom veljače idu režijske probe, tad se već sve treba znati napamet i ubacuju se pokreti na sceni.

Koliko ima sudionika?

K: Ukupno nas je 30 članova, od čega autorski tim uz nas dvoje čine skladatelj Krešimir Klarić, dramaturginja Nikolina Rafaj, scenograf Matija Babić, dirigentica Marija Anđelka Biondić i još jedan producent Ivan Šimatović. Pjevaju četiri solista i šest zboraša, svira deset instrumentalista, a imamo dvije postave.

Imate li već prethodnih iskustava?

K: Imam iskustava u režiranju opera i vođenju autorskih projekata. Na petoj sam godini kazališne režije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. No, ovo je nešto apsolutno novo. Opere se danas ne pišu tako često, osobito ne hrvatske, a projekt je i produkcijski zahtjevan. Zato je ovo za mene, kao mladu redateljicu, odlična prilika.

M: Svi članovi tima imaju iskustva u svom dijelu posla. Ja sam magistrirao pjevanje 2022. i nastupat ću kao solist, bit ću Liljo. Također, s Ivanom Šimatovićem radim i produkciju, a produkcija je organizacijski dio, od pronalaska autorskoga tima, pronalaska dvorana i slično. U tome nemamo iskustva ako govorimo o operi, ali imamo puno iskustva u organizaciji koncerata i kulturnih događanja, pa nam ni to nije nešto potpuno novo.

Stara priča u novome ruhu

Koje ste uloge odabrali? 

M: Nakon mnogo sastajanja, pregovaranja i razmišljanja skladatelj, redateljica i libretistica dogovorili su se da uloge budu Kosjenka, Regoč, Liljo i Zlovoda.

K: Mi smo operu zamislili u formi glumačke trupe. To su prakticirali npr. Shakespeare i Molière. Takve su predstave išle od grada do grada, i gdje bi trupa došla, odigrali bi predstavu. I kad je bilo mnogo lica, njih bi igrao mali broj izvođača. Oni bi malom scenografskom ili kostimskom naznakom mijenjali lica. To smo i mi preuzeli u našu predstavu. Naša priča počinje u Legengradu gdje stanovnici organiziraju proslavu nastanka njihova grada. Dolaze stara Kosjenka i stari Liljo te pomažu mlađima oko proslave. Oni ih traže da im pričaju kako je mjesto nastalo, Kosjenka i Liljo pristaju, ali mladi im u tome moraju pomoći. Među mladima biraju novu, mladu Kosjenku, Regoča i Lilju. Tako, naprimjer, glumac koji glumi staroga Lilju kasnije igra mladog Regoča, dakle ima dvije uloge. I ostali likovi isto tako, Kosjenka će pjevati i ulogu Mraka i Zlovode, zboristi će u jednome trenutku biti čak i kamenje.

A kakva će biti glazba?

M: Glazbu sklada mladi perspektivni skladatelj Krešimir Klarić. Završio je  studij orgulja i studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a radi u glazbenoj školi u Karlovcu i glavni je orguljaš Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Što se tiče naše opere, posao mu olakšava to što smo unaprijed napravili podjelu uloga pa zna tko što pjeva, odnosno zna s čime raspolaže, npr. boja glasa pojedinoga pjevača može mu dati dodatnu ideju. Skladatelj je u projekt uključen od samih početaka pa je već za vrijeme pisanja libreta davao svoje prijedloge. U najavnom videu može se čuti dio opere.

Opera će putovati po cijeloj Hrvatskoj 

Koliko su takva događanja popularna među hrvatskom publikom?

K: Uvijek je organizacija takvih događaja neka vrsta rizika, pa se u to ne ulazi često. Kalkuliranje što će reći publika po mojem je mišljenju najgora stvar za umjetnost. Mi smo okupili mladi autorski tim, svi su talentirani i posvećeni. Mislim da će publika prepoznati kvalitetu, osobito zato što nema puno takvih sadržaja.

M: Baš zato smo i prije no što smo počeli raditi istraživali interes publike, javljali smo se školama, baš kao što smo se javili i vašoj školi. Već sad imamo prijavljeno više od 3000 djece iz cijele Hrvatske koja će doći na naše predstave.

Pozitivno je što vi dolazite u različite sredine.

M: To i jest jedan od ciljeva, približiti operu mladima. Nemaju svi priliku otići do Zagreba na operu, ovo će biti pristupačnije i isplativije, osobito za neke krajeve.

K: Nadam se da ćemo i do Dalmacije. Ja sam iz Drvenika, to je malo selo na Makarskoj rivijeri. Nama je najbliže kazalište u Splitu, a dotamo ima dosta i ne ide se često. Zato mi se čini da je ovo najbolji način da se omogući djeci da se susretnu s operom. Ovo je i dobra tema, u pitanju je lektirni naslov, i vjerujem da će se djeci svidjeti.

Gdje će sve biti izvedbe?

M: Izvedbe će se održavati od travnja do prosinca 2024. godine. Premijera će biti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Zasad imamo dogovorene izvedbe u Splitu, Rijeci, Istri, Karlovcu, Križevcima, Krapini. Trenutno dogovaramo i izvedbu u Slavonskom Brodu u spomen-kući Ivane Brlić-Mažurnić. 

Želimo vam da uspijete ostvariti sve planove i da vaš opera doživi brojne izvedbe.

M: Hvala, želja nam je da projekt zaživi. Prvo ćemo se predstaviti osnovnim školama diljem Hrvatske i pokazati im što se može napraviti uz malo ludosti, hrabrosti i volje. Već imamo i planove za 2025. kada planiramo predstaviti Regoča i u hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske te u školama i fakultetima za hrvatski jezik koji se ne nalaze se u Hrvatskoj. Za sada svi reagiraju pozitivno, nadamo se da će tako i ostati. 

Tekst: Magdalena Božić, 8. r.
Fotografija: MVR