Nešto više od polovice učenika čita stripove

Sadašnje generacije djece malo čitaju i htjeli smo saznati čitaju li još uvijek stripove ili su prestali čitati i te „lakše” vrste tekstova. Izgleda da vrijeme radije provode na internetu i društvenim mrežama, gdje se susreću s manje teksta i više slikovnog sadržaja, a to ima sličnosti sa stripom. Stoga nam se činilo da bi strip trebao biti forma koja se još uvijek rado čita. Je li to tako, provjerili smo anketom.

U naše ispitivanje uključili smo 178 ispitanika, po dva odjeljenja petog do osmog razreda. Jedno je odjeljenje u svakom razredu bilo iz A smjene, a drugo iz B. Osim podatka čitaju li uopće stripove, zanimalo nas je zašto čitaju stripove, koliko često, koju vrstu stripova vole, što im je najvažnije u stripu, odakle ih nabavljaju, koliko imaju vlastitih stripova i jesu li ikada radili svoj vlastiti strip.

Tko čita stripove

Anketa je pokazala da od ukupno 178 ispitanika 58 % čita stripove.

U petome razredu bilo je 19 dječaka i 25 djevojčica. Od njih 63 % dječaka i 68 % djevojčica čita stripove. Iz šestog razreda ispitali smo 29 dječaka i 18 djevojčica, od kojih stripove čita 62 % učenika i 72 % učenica. Vidi se da dječaci i djevojčice podjednako rado čitaju stripove.

U ispitivanju sudjelovalo je i 30 dječaka i 13 djevojčica sedmoga razreda. Interes za čitanje stripova kod dječak sedmih razreda naglo pada. U odnosu na pete i šeste razrede gotovo dvostruko više učenika ne čita stripove, odnosno čita ih samo 33 % dječaka. Djevojčice zadržavaju svoj interes, njih 62 % i dalje voli čitati stripove.

Rezultati osmih razreda prevrnuli su situaciju iz sedmog razreda. Sada se dječaci vraćaju čitanju stripova (59 %), ali zato djevojčice drastično gube interes, pa stripove čita samo njih 21 %, čak manje od dječaka u 7. razredu.

Zašto se čitaju stripovi

Djeca čitaju stripove iz različitih razloga: 57 % učenika čita stripove iz zabave, 20 % čita ih da bi skratili dosadu, a čak 20 % jer se čitaju brže od knjiga. Tek 1 % ih čita jer su poučni i 2 % da bi o njima razgovarali s prijateljima.

U petome razredu od 12 učenika koji čitaju stripove njih 82 % navodi kao razlog to što su stripovi zabavni, 9 % jer im krate dosadu i 9 % jer ih se čita brže od knjiga. Djevojčice 5. razreda također najviše čitaju jer su im stripovi zabavni (67 %), zatim jer im krate dosadu (17 %) ili se brže čitaju od knjiga (10 %), dok 6 % djevojčica razgovara o pročitanim stripovima s prijateljicama.

Razlozi zbog kojih 19 šestaša čita stripove jesu sljedeći: 53 % jer su zabavni, 26 % jer im krate dosadu, 16 % jer ih se brže čita od knjiga i samo 5 % o stripovima razgovara s prijateljima. Slični su razlozi i kod djevojčica: 58 % čita ih zbog zabave, 17 % jer im krate dosadu i 25 % jer se brzo čitaju.

Od 16 učenika i 5 učenica sedmog razreda koji čitaju stripove većina ih čita zbog zabave (69 % dječaka i 60 % djevojčica), zatim jedan dio jer im krati dosadu (13 % dječaka i 20 % djevojčica) te dio jer ih se brže čita od knjiga (12 % dječaka i 20 % djevojčica). Novost u odgovorima jest to da 6 % sedmaša smatra da su stripovi poučni.

Situacija se ne mijenja mnogo u osmome razredu. Iz zabave stripove čita 38 % učenika i 25 % učenica, da bi skratili dosadu stripove čita 19 % dječaka i 50 % djevojčica, a da bi o njima razgovarali s prijateljima čita ih 43 % dječaka i 25 % djevojčica.

Koliko se često čitaju stripovi

Ispitali smo koliko često učenici čitaju stripove. Saznali smo da ih čak 33 % nikada ne čita, 22 % par puta godišnje, 25 % ih čita par puta mjesečno, 10 % par puta tjedno, 2 % svaki dan, a 8 % navelo je nešto drugo.

U petome razredu 19 % učenika ne čita stripove nikad, 21 % čita ih nekoliko puta godišnje, 26 % nekoliko puta mjesečno, a nekoliko puta tjedno čita ih 21 % učenika. Nema učenika koji svakodnevno čita stripove, dok je 16 % učenika zaokružilo odgovor nešto drugo. Kod petašica 19 % ne čita ih nikada, 27 % čita stripove nekoliko puta godišnje, 27 % nekoliko puta mjesečno, 19% nekoliko puta tjedno, 4 % svaki dan, a 4 % zaokružilo je odgovor nešto drugo.

Trećina šestaša (34 %) stripove ne čita nikad, 22 % čita stripove nekoliko puta godišnje, 24 % nekoliko puta mjesečno, 14 % nekoliko puta tjedno, a tek 3 % svakodnevno. Od djevojčica šestih razreda 19 % ne čita stripove nikad, 19 % čita stripove nekoliko puta godišnje, 25 % nekoliko puta mjesečno, 13 % nekoliko puta tjedno te 12 % djevojčica ih čita svakodnevno, dok je ostalih 12 % odabralo odgovor.

U sedmim razredima 40 % učenika ne čita stripove nikada, 10 % ih čita nekoliko puta godišnje, a 33 % učenika ih čita nekoliko puta mjesečno. Nitko od njih ne čita češće, a 17 % je odabralo odgovor nešto drugo. Polovica djevojčica 7. razreda (54 %) ne čita stripove nikada. Nekoliko puta godišnje stripove pročita 8 % djevojčica, 15 % ih čita nekoliko puta godišnje i 15 % nekoliko puta tjedno. Svakodnevno stripove ne čita nijedna sedmašica, a 8 % čita nekako drugačije.

Trećina osmaša (36 %) ne čita stripove nikad, 27 % čita nekoliko puta godišnje, 27 % nekoliko puta mjesečno i 5 % nekoliko puta tjedno. Svakodnevno nitko od osmaša ne čita stripove, a 5 % nekakvom drugom učestalošću. Gotovo polovicu osmašica (47 %) stripovi ne zanimaju te ih ne čitaju nikad. Druga polovica (47 %) čita ih nekoliko puta godišnje, a 6 % nekoliko puta mjesečno.

Omiljeni žanrovi

Žanrova stripa ima mnogo, no mi smo ih podijelili u četiri skupine: stripovi o junacima (poput Zagora, Kapetana Mikija, Marka i sl.) koje čita 16 % ispitanika, o superjunacima (poput Supermana, Batmana, Spidermana i sl. ) koje čita 23 % djece, dječje (Miki Maus, Garfield i sl.) koje čita 22 %, i na humoristične (poput Alana Forda, Hogara Strašnog i sl.) koje čita 20 % učenika. Ispitanicima smo ostavili prazan prostor za ostale žanrove koje smo možda zaboravili, takvih je bilo 19 %.

Kad se gleda po spolu u pojedinim razredima rezultat je prilično različit.

Tako dječaci u 5. razredu najradije čitaju stripove o superjunacima (54 %), zatim o junacima (20 %) te podjednako dječje i humoristične (oboje po 13 %). Djevojčice 5. razreda pak najradije biraju dječje stripove (35 %), zatim o superjunacima i humoristične (oboje po 29 %), a najmanje ih zanimaju stripovi o junacima (7 %).

S dječacima je slična situacija i u 6. razredu: stripove o superjunacima čita 42 % ispitanika, o junacima 26 %, dječje 22 % i humoristične 10 %. Djevojčice u 6. razredu u velikoj većini vole dječje stripove (73 %), zatim one o junacima (18 %) u humoristične (9 %), dok ih superjunaci uopće ne zanimaju.

Sedmašima su na prvome mjestu humoristični stripovi (35 %), jednako su im dragi stripovi o junacima i superjunacima (oboje po 23 %), a najmanje ih čita dječje stripove (19 %). Velika većina sedmašica odlučuje se za humoristične stripove (72 %), podjednako čitaju dječje stripove i one o junacima (oboje po 14 %), a superjunaci i dalje nisu čitani.

U 8. razredu dječaci opet najviše vole stripove o superjunacima (36 %) i dječje (28 %), a najmanje one o junacima i humoristične (oboje po 18 %). Osmašice i dalje najviše vole humoristične stripove (38 %), zatim podjednako one o superjunacima i dječje (oboje po 25 %), a najmanje one o junacima (12 %).

Najdraži naslovi

Najčitanija tri stripa u svim razredima jesu: Garfield (27 %), Zagor (14 %) i Alan Ford (12 %).

Petašima su najdraži stripovi Spiderman, Zagor i Garfield, zatim Batman, Superman i Tom i Jerry. Petašicama je najdraži izbor Garfield, dok su Alan Ford, Chico, Spiderman, Superman, Durica i Miki Maus dobili puno manje glasova.

Među dječacima 6. razreda najpopularniji su Zagor i Garfield, a slijede ih Superman, Hogar strašni i Power rangers. Djevojčice najviše vole Garfielda i Duricu, a ima i ljubiteljica Alana Forda, Zagora i Mikija Mausa.

Sedmaši najradije čitaju Spidermana, Garfielda i Zagora, a zatim Alana Forda. Sedmašice su izdvojile Alana Forda, Toma i Jerry te Garfielda.

Osmašima je najdraži strip Alan Ford, a slijede ga Batman, Zagor i Garfield. Od ostalih popularnih stripova tu su Spiderman, Robin Hood, Star wars, Dilan Dog, Bucky i Osvetnici. Osmašice su kao najdraže stripove izdvojile Alana Forda, Kapetana Mikija i Supermana.

Što čini dobar strip

Da bi strip bio dobar, prema rezultatima naše ankete, najvažnije je da ima uzbudljivu radnju (26 % ispitanika) i humor (20 %). Po važnosti zatim slijede neobičan glavni lik (11 %), dobro nacrtan strip (9 %), zanimljivi dijalozi (8 %), crtež u boji (8 %) te pozitivna poruka stripa (7 %). Nešto drugo, ne napisavši što to, zaokružilo je 11 % ispitanika.

Učenicima 5. razreda najvažnija je uzbudljiva radnja (44 %), humor (28 %), neobičan glavni lik (21 %), a vole da je strip i dobro nacrtan (7 %). Učenicama 5. razreda na prvome je mjestu humor (23 %), zatim uzbudljiva radnja i crteži u boji (oboje po 17 %), neobičan glavni lik (15 %), pozitivna poruka stripa i dobro nacrtan strip (po 11 %) i najmanje važni su im zanimljivi dijalozi (6 %).

Šestašima je, baš kao i petašima, na prvome mjestu uzbudljiva radnja (45 %), manje su im važni dobro nacrtan strip (25 %) i humor (20 %), a najmanje učenika traži u stripu zanimljive dijaloge (5 %). Zanimljivo je da je i šestasicama najvažnija uzbudljiva radnja (42 %), zatim zanimljivi dijalozi i humor (oboje po 14 %), a slijede neobičan glavni lik, dobro nacrtan strip i crteži u boji (sve po 10 %).

Dječacima u 7. razredu za dobar strip i dalje je najvažnija uzbudljiva radnja (45 %), nešto manje neobičan glavni lik (25 %) i humor (20 %), a najmanje zanimljivi dijalozi i pozitivna poruka stripa (5 %). Djevojčicama je najvažniji humor (44 %), uzbudljiva radnja i zanimljivi dijalozi (oboje po 22 %) te dobro nacrtan strip
(12 %).

Osmašima je najvažnija uzbudljiva radnja (28 %), nešto manje humor (19 %) i neobičan glavni lik (13 %), dok su ostala četiri elementa dobila po 10 %. Osmašicama je i dalje na prvome mjestu humor (30 %), zatim zanimljivi dijalozi, pozitivna poruka stripa i crteži u boji (sve po 20 %), a na posljednjem mjestu je uzbudljiva radnja (10 %)!

Gdje se nabavljaju stripovi

Učenicima je najdraže i najlakše kupovati stripove na kiosku (tako čini 37 % ), neki posuđuju iz knjižnice (21 %), a najmanje djece (14 %) čita stripove na računalu. Ostalih 28 % učenika ima neke svoje metode.

Dječaci petih razreda najčešće nabavljaju stripove kupovinom na kiosku. Tako je navelo 37 % učenika, ostalih 26 % stripove posuđuje u knjižnici , a 16 % čita na računalu. Na neke druge načine, npr. posudbom ili razmjenom, stripove nabavlja 21 % petaša. Stripove voli nabavljati na kiosku 33% učenica, 24% ih posuđuje u knjižnici, 19 % ih čita na računalu. Preostalih 27 % učenica ima drugačije načine nabavke stripova.

Dječaci šestih razreda, kao i petaši, najčešće nabavljaju stripove na kioscima. To čini 55 % šestaša, 25 % njih nabavlja stripove posudbom u knjižnici, a 20% njih čita na računalu. Šestasice radije posuđuju stripove u knjižnici, njih 50 %, dok njih 36 % više voli stripove s kioska, a 14 % ima neke druge načine nabave stripova.

Sedmaši najčešće nabavljaju na vlastite načine (47 %), 37 % kupuje na kioscima, 10 % čita stripove na računalu, a 7 % posuđuje stripove u knjižnici. Sedmašice u čak 77 % slučajeva također nabavljaju stripove na vlastite načine, a preostalih 23 % kupuje na kioscima.

Najstariji učenici većinom (42 % učenika) kupuju stripove na kioscima, 5 % ih posuđuje u knjižnici, a 16 % ima druge načine nabave stripova. Djevojčice najčešće koriste knjižnicu (57 % slučajeva), 14% ih kupuje na kioscima, isto toliko ih čita na računalu i nabavlja na vlastite načine.

Broj stripova kod kuće

Kada voliš čitati stripove, vjerojatno ih imaš nekoliko kod kuće, ali nešto više od trećine ispitanika (36 %) nema niti jedan kod kuće. Još jedna trećina ispitanika (33 %) posjeduje do deset vlastitih stripova. Između deset i trideset stripova ima 11 % djece,  dok ih po 6 % ima između trideset i pedeset, kao i onih s više od pedeset stripova. Ostalih 8 % ponudilo je neki drugi odgovor.

Učenici petih razreda imaju relativno malo stripova u vlastitom vlasništvu: do 10 komada njih 70 %, 20 % ih ima više od 10 komada, a 10 % učenika nema nijedan strip. Učenice imaju nešto više stripova u vlastitom vlasništvu, njih 53 % ima do 10 stripova, 26 % ih ima 30 – 50, 16 % ima 10 – 30, a 5 % ima više od 50 stripova.

Malo stripova, 1 – 10 komada, u vlastitom vlasništvu ima 58 % učenika šestih razreda, zatim 26 % učenika 10 – 30 komada, 11 % ima 30 – 50 stripova i 5 % ih ima više od 50. Djevojčice šestih razreda imaju uglavnom 1 – 10 komada stripova, njih 64 %, a preostalih 36 % ima 10 – 30 stripova u vlasništvu.

Da je veći interes za stripove kod sedmaša, ukazuje veliki postotak učenika koji imaju više od 50 stripova, njih 50 %, 33 % učenika ima 10 – 30 stripova, te 17 % do 10 stripova. Učenice su također pokazale izniman interes za stripove, njih 50 % ima više od 50 stripova i isto toliko 10 – 30 stripova.

U osmim razredima interes za stripove jenjava, što potvrđuje činjenica da 69 % učenika ima do 10 stripova, a tek po 15 % ima 30 – 50 te više od 50 stripova. Učenice također posjeduju manji broj stripova, njih 89 % ima do 10 stripova, a 11 % ima 10 – 30 stripova.

Vlastiti stripovi

Većina ispitanika (47 %) radila je stripove samo u školi, 26 % ispitanika nikada nije radilo svoj strip, a samo ih je 18 % pokušalo izraditi strip kod kuće. Svega 2 % učenika stalno radi stripove, a 7 % odabralo je upisati vlastiti odgovor.

U petim razredima 45 % dječaka i 43 % djevojčica stripove je radilo samo za školske potrebe, 45 % dječaka i 57 % djevojčica su sami pokušali izraditi strip, a 9 % dječaka i nijedna djevojčica stalno rade stripove kod kuće.

Samo za školu strip je izrađivalo 93 % učenika i 27 % učenica šestih razreda. Kod kuće je strip pokušalo napraviti 7 % dječaka i 64 % djevojčica. Samo 9 % djevojčica radi stripove u slobodno vrijeme, a dječaci ne rade.

Sedmaši rade stripove uglavnom za školu, 46 % dječaka i 71 % djevojčica. U slobodno vrijeme strip je pokušalo napraviti 15 % dječaka i 29 % djevojčica. Neki sedmaši kontinuirano izrađuju stripove, i to njih 15 %, a djevojčice više nemaju interes za tu aktivnost.

Osmašice izrađuju stripove samo za školske potrebe i to u 100 % slučajeva, dječaci su vrlo blizu njihovom postotku, odnosno 90 %, dok preostalih 10 % učenika je pokušalo strip napraviti i kod kuće.

Teme o kojima se crtaju stripovi

Dječaci petih razreda pisali su o svemircima, kućnim ljubimcima i superjunacima, a djevojčice o prijateljstvu ili ljubavi, pokušale su naprviti osobni Alan Ford te strip o Muji i Hasi.

Dječaci šestih razreda naveli su sljedeće teme koje su ih inspirirale za stripove: o dječaku i djevojčici, o prijateljstvu i školi, o djevojčici kojoj je bilo dosadno pa je popravila glupost te o dječaku i djevojčici koji se stalno zezaju. Posebno je zanimljiva ideja o superjunaku Čovjeku-štakoru.

U sedmim su razredima učenici pokušali napraviti vlastite epizode poznatih stripova, filmova i crtanih serija, poput obitelj Kremenko, Garfielda i Tarzana. Također ima tu i klasičnih tema poput ljubavi i prijateljstva.

Učenici osmih razreda nisu više toliko kreativni poput nižih razreda. Jedine teme koje su zapisali jesu kauboji, spašavanje svijeta i strip o dvije prijateljice i o njihovim obiteljskim problemima.

Strip je nastao početkom 20. stoljeća u SAD-u u dnevnim novinama gdje je standardizirano nekoliko odlika: sličice u nizu (engleski strip), tekst u balonima i dr. Ovakva kombinacija riječi i slike ubrzo se proširila svijetom. Uskoro su se počele izdavati i jeftine knjige novinskih stripova, a kasnije i originalni strip albumi. Prvi strip je napravljen 1896. godine i zvao se „Žuti dječak”. Danas se stripovi nalaze ne samo u novinama, nego i kao strip albumi (knjige).

Priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili pomičnih. Sama forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje jer u nekoliko kadrova i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, a to zahtijeva majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju dodatni element izražavanja koji ima film – zvuk. Tako zapravo čitajući (dobre) stripove možemo uživati ne samo u likovno/grafički lijepom izražaju nego i u savršeno odabranim rečenicama i kadrovima koje zapravo pretvaraju običan strip u remek-djela.

Anketu proveo i obradio: Viktor Horvat, 7. r.
Fotografija i grafikoni: Martina Valec-Rebić, prof.