Slavni pisci u Križevcima
Križevce su tijekom svibnja i lipnja posjetila dva velika književnika – Pavao Pavličić i Miro Gavran. Pred prepunim dvoranama književnici su govorili o svom životu i stvaralaštvu, a susretima su prisustvovali i naši učenici
Ogranak Matice hrvatske u Križevcima u suradnji sa Srednjom školom „Ivan Seljanec” Križevci 16. svibnja 2017. ugostio je poznatog pisca i umirovljenog sveučilišnog profesora Pavla Pavličića. Moderatorica programa bila je profesorica hrvatskoga jezika Iva Rupčić, a ulomke iz Pavličićevih djela čitali su učenici SŠ „Ivan Seljanec”. Osim predstavljanja samih književnih djela, govorilo se o sadašnjosti i budućnosti knjige, lektiri i o samom procesu pisanja.
U ponedjeljak, 5. lipnja u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković” u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima održano je predstavljanje knjige Mire Gavrana „Nekoliko ptica i jedno nebo”. Uz književnika gostovala je i njegova supruga, izvrsna glumica Mladena Gavran, koja je pročitala ulomak iz nove knjige te izvela nekoliko monologa iz kazališne predstave. Predsjednica Ogranka MH Renata Husinec u uvodnom je dijelu pozdravila sve koji su došli, a razgovor s književnikom i njegovom ženom moderirala je naša učiteljica hrvatskoga jezika Danijela Zagorec.
O PISCIMA
Miro Gavran pisac je za mlade, pripovjedač i romanopisac koji je diplomirao dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji. Djela su mu prevedena na 38 jezika, imala su više od 150 izdanja u Hrvatskoj i šire. Ima svoje kazalište Gavran u kojem glume njegova žena Mladena i sin Jakov. Jedini je živući pisac u Europi koji ima kazališni festival, Gavranfest njemu posvećen na kojem se izvode predstave nastale prema njegovim tekstovima. Njegove predstave gledaju više od tri milijuna ljudi.
Neke od njegovih drama su: Kreontova Antigona, Noć bogova, Ljubavi Georgea Washingtona, Čehov je Tolstoju rekao zbogom, Najduži dan Marije Terezije, Kraljevi i konjušari, Shakespeare i Elizabeta, Pacijent doktora Freuda, Muž moje žene, Kad umire glumac, Zaboravi Hollywood, Sve o ženama, Sve o muškarcima, Vozači za sva vremena, Hotel Babilon, Kako ubiti predsjednika, Zabranjeno smijanje i Nora danas.
Objavio je deset romana: Zaboravljeni sin, Kako smo lomili noge, Klara, Margita, Judita, Krstitelj, Poncije Pilat, Jedini svjedok ljepote, Kafkin prijatelj te Nekoliko ptica i jedno nebo. Napisao je i filmski scenarij Djed i baka se rastaju. Za mlade čitatelje je napisao osam knjiga: Svašta u mojoj glavi, Kako je tata osvojio mamu, Zaljubljen do ušiju, Sretni dani, Oproštajno pismo, Pokušaj zaboraviti, Profesorica iz snova, Igrokazi s glavom i repom i Ljeto za pamćenje.
Pavao Pavličić je hrvatski književnik, književni znanstvenik i prevoditelj. Završio je studij komparativne književnosti i talijanskog jezika, do mirovine je radio kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1997. redoviti je član HAZU. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor” za životno djelo za 2015.
Pavličić je u književnost ušao s naraštajem nazvanim hrvatskim borgesovcima s knjigom kratkih proza Lađa od vode. U kratkim pričama Dobri duh Zagreba donekle je napustio fantastični model i otkrio zanimanje za kriminalistički žanr.
U svim ostalim romanima, od Večernjeg akta do Muzeja revolucije, Pavličić prepleće nekoliko sekundarnih žanrova. U nekim je fazama Pavličićev pripovjedački rad bio tijesno povezan s njegovim znanstvenim istraživanjima pojedinih književnih žanrova (Sve što znam o krimiću). Isti tematski krug najsnažnije je do izražaja došao u romanu Koraljna vrata, napisanome u vrijeme kada se intenzivno bavio proučavanjem Gundulićeva Osmana. Pavličić je i autor nekoliko vrlo zapaženih knjiga feljtona te romana za djecu. Istaknuo se i kao filmski scenarist, prilagođavajući vlastita djela ili pišući originalne scenarije.